primorskenovine

primorskenovine

 
Crna Gora je postala ekološka država skupštinskom Deklaracijom usvojenom 1991. godine na Žabljaku, a kojom je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primjenjuje najviše standarde iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. Ova vizija razvoja naše države je ugrađena i u najviši političko-pravni akt –Ustav koji sadrži odredbe o posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti. 

Iako je tokom protekle 23 godine Crna Gora bila suočena s brojnim ekonomskim i ekološkim izazovima, danas se naša država ipak može pohvaliti očuvanom prirodom i raznolikošću i bogatstvom biodiverziteta. Očuvanost životne sredine i prirodnih resursa je ujedno i prepoznatljiva karakteristika Crne Gore koja je na globalnom nivou svrstana u tzv. hot spotove evropskog i svjetskog biodiverziteta. Naime, pored 5 nacionalnih parkova, trenutno je u CG dodatno zaštićeno još oko 50 lokaliteta, od kojih je nekoliko područja pod međunarodnom zaštitom (UNESCO, Ramsar), što sveukupno čini gotovo 20% teritorije države.

Rad na unaprijeđenju stanja životne sredine, ali i zaštite svih njenih segmenta je permanentan. Institucije sistema, uz podršku civilnog društva, svakodnevno su posvećene ulaganju dodatnih napora koji su usmjereni ka poboljšanju stanja površinskih i podzemnih voda, vazduha, zemljišta, morskog bidiverziteta, itd. Crna Gora, iako globalno mali emiter gasova s efektom staklene baste, dio je međunarodnih napora usmjerenih ka mitigaciji štetnih i negativnih efekata i posljedica klimatskih promjena. Pored toga, značajni koraci se sprovode i u dijelu adaptacije na klimatske poremećaje izazvane poplavnim talasima i prijetnjama od suša, a sve u cilju zaštite života i zdravlja stanovnika i očuvanja naše životne sredine. Poseban fokus u procesu dostizanja vizije Crna Gora-ekološka država je trasiranje ispravnog puta u dijelu tretmana otpada, prvenstveno po pitanju minimiziranja količine generisanog otpadnog materijala, smanjanja njegove štetnosti po životnu sredinu, ali i njegovog ponovnog korišćenja, upotrebe i reciklaže. Tretman otpadnog materijala kao resursa, predstavlja i posebno će predstavljati u dolazećem periodu polje na kojem je potrebno da napore uložimo svi: država, civilno društvo i građani.

Kako je od 1991. Crna Gora prešla dug put društveno-ekonomskog razvoja, a čiji najnoviji period obilježava proces evropskih integracija, potrebno je podsjetiti da se u cilju usvajanja i praktične primjene zatjevnih i strogih kriterijuma i standarda u ovoj oblasti, predano i kontinuirano radi na preuzimanju i implementaciji evropske pravne tekovine u oblasti životne sredine. Proces EU integracija u oblasti životne sredine i klimatskih promjena je kompleksan i iziskuje involviranje svih subjekata u društvu (države, civilnog društva, akademske zajednice). Usvajanjem modernog ekološkog zakonodavstva i njegovim efikasnim sprovođenjem, stvoriće se kvalitetnije i zdravije životno okruženja za sve građane Crne Gore.

Konačno, na dan kada se navršavaju 23 godine od kada je donijeta odluka da se Crna Gora proglasi ekološkom državom, važno je podsjetiti da je ovaj civilizacijski iskorak i poštovanje promišljanja o zaštiti dragocjenog prostora u kojem živimo iz 1991. dužnost i obaveza svakog pojedinca i institucije. Stoga, samo udruženim djelovanjem i sinergijom snaga moći ćemo i dalje da baštinimo ovu tekovinu i nastavimo da gradimo viziju i prepoznatljivost Crne Gore kao ekološke države.
Sent from my iPhone
Kotorska policija podnijela je Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru krivičnu prijavu protiv D.S. (28) iz Berana, M.G (34) iz Risna i D.R. (45) iz Risna, zbog osnovane sumnje da su, na štetu firme „Mercator CG“ – market „Roda“ u Risnu, počinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. 

 

Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su osumnjičeni predmetno krivično djelo izvršili u periodu od 29. avgusta do 01. septembra 2014. godine, na način što su kao odgovorna lica zaposlena u marketu „Roda“ u Risnu, koji posluje u okviru firme „Mercator CG“, zloupotrebom svog položaja prisvojili novac od dnevnih pazara u ukupnom iznosu od 10.058,71 euro.

 

Oni su, kako se sumnja, prisvojili i vaučere za dopunu pripejd računa mobilnih brojeva telefona u vrijednosti od 125 eura i knjigu evidencije pazara.

 

Krivična prijava protiv osumnjičenih lica, koja su inače bila zadužena za obradu, čuvanje i predaju dnevnih pazara, je shodno konsultacijama sa nadležnim tužiocem procesuirana u redovnom postupku.



Čaša vina dnevno čini čuda za vaše zdravlje, ali samo jedna čaša!

 

Vino nije samo alkoholno piće, ono je za mnoge i predstavnik određene kulture življenja. Budući da je ipak riječ o alkoholu, s vinom ne treba pretjerivati, piše Tportal. No ako ga koristite umjereno, vaše zdravlje moglo bi profitirati. Evo šta su naučnici otkrili o dobrobitima vina.

Punih 24 sata broj budvanske Službe zaštite i spasavanja bio je u kvaru, uprkos upućenim pozivima Telekomu da ga što prije stavi u fukciju. Služba je više puta zvala call centar, kako bi kvar što hitnije bio otklonjen, ali je broj proradio tek poslije cijelog dana nedostupnosti.

 Već četiri godine zaredom, turistički vodič Fodor’s Travel objavljuje godišnju listu 100 najboljih hotela na svijetu.

Tokom prošle godine, stručnjaci su odsjeli u više od 5.000 hotela u 43 države širom svijeta. 

Ocjenjivali su ih u osam različitih kategorija: “All-Inclusive”, “Utočišta na plaži”, “Boutique Chic”, Moderni gradski hoteli, Vječna Klasika, Odmor na selu, Mali hoteli i “Put vašeg života”. 

Pogledajte najbolje hotele svijeta za ovu godinu:

Rezultati ponovne analize mikrobiološkog kvaliteta morske vode na dvije lokacije, Žuta plaža u Kotoru, i Kupalište Hotela „Palma“ u Tivtu, koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore, 19.09.2014. dostavilo Javnom preduzeću, pokazuju da je kvalitet morske vode na ovim lokacijama u okviru dozvoljenih granica, odnosno kategorije K1 na kuplištu Hotela „Palma“ i kategorije K2 na Žutoj plaži, shodno Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (Sl. List Crne Gore, br. 02/07). 

Radi pouzdanosti informacija o ispravnosti morske vode na ovim lokacijama, Institut za javno zdravlje Crne Gore uradiće još dvije ponovne analize, o čijim rezultatima ćemo takođe obavijestiti javnost.

 

foto: Miloš Ćetković

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova javno potražuje Dragoja Baošića (29) iz Bijelog Polja, osumnjičenog za krivično djelo ubistvo, počinjeno 14. septembra 2014. godine u Herceg Novom, na štetu Jovana Kosaća. 

 

Osumnjičeni Baošić se, od momenta izvršenja krivičnog djela, nalazi u bjekstvu i policijski službenici intenzivno tragaju za njim.

 

Dragoje Baošić je visok 185 cm. Srednje je razvijenosti. Ima crnu kosu i smeđe oči. Na desnoj nadlaktici ima tetovažu veličine 20 x 10 cm.

 

Molimo građane da, ukoliko primijete ovo lice, u najkraćem roku o tome obavijeste najbližu policijsku stanicu, neposredno ili pozivom na dežurni policijski broj 122 koji je besplatan ili na brojeve telefona Dežurne službe CB Herceg Novi 031 323 417 ili 067 184 843

 

Građani, ukoliko žele, mogu ostati anonimni prilikom prijave bilo kakvih saznanja o lokacilji ili kretanju ovog lica

U Petrovcu je 7. septembra 2014. održan prvi formalni skup građana koji su pokrenuli Inicijativu za dobijanje samostalnosti opštine Petrovac. Na skupu je formiran Inicijativni odbor koji će u narednom periodu koordinisati aktivnosti u cilju ostvarivanja ideje o samostalnoj opštini Petrovac.

Kompanija Adriatic Marinas - Porto Montenegro, dobitnik je godišnjeg priznanja za društveno-odgovorno poslovanje koje dodjeljuje Unija Poslodavaca Crne Gore. U kategoriji briga za zajednicu velikih preduzeća, projekat društveno-odgovornog poslovanja Porto Montenegra koji nosi naziv Zajedno za zajednicu, okarakterisan je kao primjer dobre prakse DOP-a.

20 metara duga jahta "Dominator" nasukala se jutros na podvodnu stijenu Galiola iza ostrva Sveti Nikola. Plovilo je pretrpjelo veliko ostećenje. Uprava Dukley Marine prva je uputila pomoć. Osoblje je spašeno, ali jahta tone. Jahta nije bila privezana u gradskoj marini.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti