
primorskenovine
U okviru IPA Adriatic projekta "SHAPE", Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom organizuje radionicu "Promocija inicijativa za IUOP i PNM
u Crnoj Gori" koja će biti sjutra održana u hotelu "Splendid" u Budvi. Ova radionica će se realizovati u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i aktivnostima u sklopu projekta "CAMP Crna Gora", a otvoriće je Daliborka Pejović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Zemljotres jačine 3,3 stepena Rihterove skale uznemirio je oko 1:12 časova, jutros, stanovnike Budve. Epicentar je bio 2 kilometra jugozapadno od mjesta Očinići sa žarištem na dubini 6 km.
foto: Miloš Ćetković
Danas vam donosimo 25 fotografija koje morate vidjeti. Ovo se najviše dijelilo po društvenim mrežama. Svaki dalji komentari su nepotrebni:
Gomile otpada na plažama koje je izbacilo more tokom minulih kišnih dana, uklanjaju se a kupališta uređuju. Slovenska plaža, praktično je očišćena, ostali su manji djelovi kod ušća Grđevice, gdje je i dalje ima dosta smeća i raznog otpada.
Kako bi zaustavilo nestajanje plaža na Crnogorskom primorju, koje je izazvano erozijom i nekontrolisanom gradnjom u njihovom zaleđu, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine planira da izraditi studiju za pripremu projekta revitalizacije četiri popularne gradske plaže - Mogren, u Pržnu, Petrovcu i Sutomoru.
Upravo ove plaže proteklih decenija primjer su da je erozija uzela maha na našoj obali, jer su gotovo polovinu svoje pješčane mase izgubile.
Širina plaže Mogren u Budvi smanjena je u poslednje dvije godine za 2,25 metara, dok je nivo pijeska pod vodom manji za 35 centimetara. Na plaži Pržno širina plaže smanjena je poslednjih pet godina za četiri metra, dok je debljina pijeska manja za 35 centimetara, a smanjivanje plaže u Petrovcu je još i veće, pa je širina smanjena 4,6 metara, a nivo pijeska za 73 centimetra.
besplatan prevoz do ski centra “Kolašin 1450”
Ski centar “Kolašin 1450” biće otvoren sjutra za sve ljubitelje zimskih sportova. Visina sniježnog pokrivača u ovom ski centru iznosi 30cm u podnožju i 95cm na vrhu staze.
Na Vučju radi baby lift, a sa desetak centimetara novog snijega biće otvoren i ovaj ski centar. Visina sniježnog pokrivača je 30cm u podnožju i 60cm na vrhu staze.
Ukoliko danas vremenske prilike budu povoljne sa novim sniježnim padavinama očekujemo da i ski centar “Savin kuk” ubrzo bude otvoren.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u nedjelju, 26. januara, u okviru kampanje “Bijeg na snijeg” organizuje besplatan autobuski prevoz - ski karavan do ski centra “Kolašin 1450”.
DATUM: nedjelja, 26.januar
MJESTO I VRIJEME POLASKA: javni parking ispred hotela “City u 8.30h. Okupljanje 15 min prije polaska autobusa.
POVRATAK: U 16.00h
PRIJAVLJIVANJE: pozivom na broj 1300
Nikad dovoljno savjeta kada neko sebi postavi pitanje kako da nađem posao na brodu. Evo jedne forumaške ispovjesti djevojke iz Hrvatske koja je radila kao konobarica na japanskom kruzeru kompanije NYK, a prenosi plovidba.me.
Kako ste čuli o poslu na kruzerima?
Slučajno, upisala u google-u; Svidjela mi se ideja putovanja i zarađivanja novca jer sam nakon godina faksa i rada i slušanja onih pesimističkih priča, a i onih optimističkih od ljudi koji su putovali...
Šta vas je privuklo da aplicirate za posao na kruzerima?
Kao što sam navela ogromna želja za promjenom, za avanturom i ono, meni među najbitnijim stvarima, bilo mi je važno vidjeti mogu li izdržati sve to. Hoću li podviti rep i vratit se kući plačući.
Preko koje ste se agencije za rad na kruzerima prijavili i zašto baš preko nje?
Preko EP-a. Sva pozitivna iskustva s njima i uvijek su pomogli kad bi negdje zapelo. A oni su mi bili najbliži i ukrcavali su na druge kompanije osim Carnivala.
Za koju ste se kompaniju i poziciju prijavili i zašto?
Prvo je u igri bio Royal, pa Disney i na kraju sam dobila ponudu za japanski kruzer i s obzirom da mi je izgledalo egzotično i zanimljivo prihvatila sam pa kud puklo.
Koliko je trajao intervju i kada ste saznali da ste prošli?
Interview je trajao cca 50 minuta ako se dobro sjećam, i dobro me čovjek ispilao, iznenadila sam se, i sjutra ujutro sam odmah saznala da sam dobila posao.
Koliko su bili vaši troškovi odlaska na brod?
Koliko god sam potrošila skoro sav novac sam dobila natrag od kompanije. Uniforma besplatna, cipele, zdravstveno, viza, pomorska knjižica, hrana u hotelu po dolasku, avionska karta plaćena. Sada idem na drugi ugovor i agent mi rješava kartu za nazad, dakle, ne moram se zafrkavati ni sa čim samo moram doći zdrava i voljna DA radim.
Kako ste se spremili na put u nepoznato, šta ste ponijelivsa sobom?
Ja sam, slušajući savjete sa foruma, ponijela minimalno svega. Dva manja kofera. To je bila greška. U Japanu nema baš jeftine odjeće, izgubila sam tonu živaca tražeći stvari koje mi trebaju jer ne razumijem njihovo pismo a ništa skoro nije na engleskom… Sve mi je bilo čudno… Jabuke su skupe ko suvo zlato, naći običan jogurt je lutrija…
Opišite kako ste se osjećali prvih nekoliko dana na brodu.
Kad sam došla sve je bilo normalno, ništa mi nije bilo čudno. E, onda kad sam se prvi dan vratila sa posla nisam mogla spavati, imala sam napade panike zbog zatvorenog prostora, pa napad panike drugi dan kad smo cijeli dan bili na moru. Osjećala sam se zarobljeno. Tri dana nisam ni jela ni spavala i svaku veče sam tuširajući se hladnom vodom da dođem sebi u glavi davala otkaz… Tu mi je puno pomogla cura iz Srbije koja je došla isti dan kao i ja pa smo skupa bile izgubljene. Ostale cure su mi puno olakšale i rekle su da su sve plakale prvih dana kad su došle od šoka i da će proći i bile su u pravu. Ali treba to proći. Četvrti dan sam bila OK.
Koliko vam je kompanija pomogla da se osjećate dobrodošlim na vašem radnom mjestu?
Bio mi je dodijeljen supervizor iz Japana koji je doslovno pratio svaki moj korak. Kada sam se gubila po brodu, eto ga iza mene, kada nisam razumijela šta gosti pričaju na japanskom, opet se on pojavi. U početku sam mislila da me lik prati jer mi nije niko rekao da on motri nan as prvih mjesec dana otkad dođemo na brod da se lakše snađemo. Danas sam zahvalna što je bio takav, jer bi se inače puno teže snalazila.
Kako ste se nosili sa ograničenošću životnog prostora na brodu?
Poslije početnog šoka sam se osjećala ograničeno samo kada bi me lupila žuta minuta a nisam se imala gdje sakriti od ostatka svijeta i biti sama makar sat vremena. Teretana mi je bila spas i trčanje po deck-u.
Jeste li bili zadovoljni zaradom?
I više nego zadovoljna. Novac bolji nego sam očekivala.
Postoji li mogućnost napredovanja tj. promocije na poslu?
Postoji, ali rijetko se dobije i većina poslova je ograničena na kolege kojima je japanski jezik na većem nivou, a to smo rijetko mi iz ovih djelova svijeta…
Opišite dobre strane rada na kruzerima.
Upoznavanje samog sebe, putovanja, zarada (nekom bolja nekom lošija ali u principu možeš uštedjeti ako imaš imalo volje).
Opišite loše strane posla na kruzerima.
Ako imate dečka kući, zaboravite ga, ili se ne ukrcavajte uopšte. Podnošenje onih valovitih dana ako nemate želudac za to. Sve se zna o svakom, rekla bih nedostatak privatnosti.
Da ki biste zainteresiranima preporučili posao na kruzerima i zašto?
Da. Uvijek se možete okrenuti i vratiti kući ako vam ne odgovara!
Koji savjet biste dali ljudima koji namjeravaju aplicirati za posao na kruzerima?
Nemojte ništa očekivati. Idite mirne duše, otvorenog uma i što bude biće.
izvor: plovidba.me foto: Miloš Ćetković
Luksuzni BMW X5 eksplodirao je jutros, dva sata iz ponoći u kotorskom naselju Dobrota. Kako saznajemo ekplozivna naprava podmetnuta je ispod automobila čiji je vlasnik Miško Joketić (56) iz Kotora, vlasnik hotela Forza Mare. Automobil je bio parkiran ispred njegove porodične kuće.
Udruženje za zaštitu okoline Zelena akcija prije nekoliko dana je istraživanje mogućih nalazišta nafte i plina u Jadranskom podmorju, ocijenila neprihvatljivim rizikom za okolinu, kojim Vlada susjedne Hrvatske, “koja, čini se, nije u stanju pronaći ni sunčevu energiju, niti podstaknuti njeno veće korištenje, u očajničkoj potrazi za naftom i plinom, stavlja na kocku najvrjedniji nacionalni prirodni resurs - Jadran". Ovo je saopštenje koje se jednako tiče i nas u Crnoj Gori.
Zelena akcija saopštila je kako je na plenarnoj sjednici Evropskog privrednog i socijalnog odbora Evropske unije (EGSO) njihov i predstavnik nacionalne mreže udruženja Zelenog foruma kritikovao Vladu i Ministarstvo zaštite okoline i prirode RH, zbog propusta pri kontroli seizmičkih istraživanja mogućih nalazišta nafte i plina u Jadranskom podmorju.
Ministru privrede Republike Hrvatske Ivanu Vrdoljaku zamjerili su što se u medijima hvalio kako su pronađene velike količine nafte i plina, a da istraživanje još nije gotovo, niti su podaci obrađeni.
"Dugogodišnji aktivista Toni Vidan upozorio je članove i članice EGSO-a i Evropske komisije na neprihvatljive propuste Vlade koja je, želeći izbjeći javnu raspravu, ove komercijalne aktivnosti proglasila 'naučnim istraživanjem' te pokazala ozbiljno pomanjkanje brige o najvažnijem nacionalnom prirodnom resursu time što je dozvolila tako opsežno i agresivno istraživanje bez prethodne izrade i usvajanja Studije utjecaja na okolinu", navodi Zelena akcija.
"U očitom nedostatku sposobnosti osmišljavanja stvarnog razvoja, ne mareći za devastaciju okoliša i uništavanje dugoročnog razvojnog resursa, Vlada kupuje vrijeme stvarajući lažnu nadu kako će nam osigurati lagodan život bez rada", navodi Zelena akcija. Podsjeća da je početkom decembra upozorila na neprihvatljivo kršenje procedure zaobilaženjem izrade studije uticaja na okolinu i najavila pokretanje pravnog spora.
"Norveška firma Spectrum je, bez javnog natjecanja, tokom proteklih nekoliko mjeseci 'istražila' oko 15.000 kvadratnih kilometara Jadrana, metodom koja podrazumijeva detonacije zučnih topova koji stvaraju buku od 240 decibela svakih 10 sekundi i za koje struka tvrdi kako imaju ozbiljan negativan uticaj na morski okoliš, a posebno na morske sisare", saopštila je Zelena akcija. (Hina)
Dok su Hrvati tražili kompaniju koja će da istraži podmorje, Crna Gora je raspisala tender za odabir naftne kompanije koja će početi sa eksploatacijom jer određeni podaci već postoje.
foto: Jugoslav Belada
O NAMA
Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.
Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.
Kontakt: primorske@kulturnicentar.me
NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb