O predavanju s radionicom

Moglo bi se reći da prva asocijacija na kompaniju Volta Diznija jeste ona na nevinu zabavu, razigranost, maštu i vječitu borbu dobra i zla u kojem dobro na kraju uvijek pobjeđuje. Međutim, ova izuzetno moćna i uticajna komanija djeluje na mnogo širem polju od polja zabave. Njihovi proizvodi, počevši od stripa, filma, preko zabavnih parkova, kostima, igara, lutaka itd. prezentuju specifičnu ideologiju „srećnog kraja“. Stoga će na predavanju i radionici fokus biti stavljen na način na koji Dizni, od svojih prvih animiranih filmova početkom XX vijeka pa do danas prezentuje odrednice poput roda, pola, rase, multikulturalizma, osoba s invaliditetom i drugih marginalnih slojeva društva. S evolucijom društva evoluiraju i narativi kompanije Dizni, ali se ona nikada ne odriče svoj prepoznatljivog ličnog „pečata“, naročito kada su u pitanju animirani filmovi. Na predavanju će, takođe, biti diskutovano i o percepciji animiranih filmova kod djece i omladine, formiranju rodnih, rasnih i drugih stereotipa putem ovog medija, kao i o kritičkom sagledavanju ponuđenog sadržaja i „razbijanju“ klišea. Na taj način, gledaocima Diznijevih animiranih filmova će, osim neminovnog užitka koje ofi sadržaji nude, biti skrenuta pažnja i na neke „skrivene“ poruke koje filmovi donose, a koji su zapravo proistekli iz velikih narativa koje ova moćna korporacija dosljedno sprovodi.

O autorki

Milica Stanić Radonjić (1986), diplomirana je socijalni rad na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu s temom „Liberalni feminizam u 19. vijeku – Borba za žensko pravo glasa“, a potom je završila master studije na Fakultetu za medije i komunikaciju u Beogradu, smjer Rod i mediji s temom „Ideologija Diznijevih animiranih filmova: Reprezentacija rodnih uloga“. Tokom studija bila je urednica društvene rubrike u časopisu „Student“ i radila na SIGMUS projektu Evropske komisije koji se prvenstveno bavio uključivanjem studentskih predstavnika u rad Univerziteta i procese donošenja odluka koji se tiču direktno studenata. Po povratku u Crnu Goru zaposlila se u JU Muzeji i galerije Budve, gdje je prvo radila na poslovima komunikacije s javnošću i marketinga, a trenutno u Direkciji ove firme radi kao poslovna sekretarka. Objavila je nekoliko kraćih članaka u popularnim i stručnim časopisima (štampana i online izdanja), a jedna je od tri urednice reprezentativne monografije o Slikaru Savu Pavloviću, koja je nedavno objavljena (JU Muzeji i galerije Budve, 2019). Posjeduje sertifikat Kembridž univerziteta – Proficiency in English Language, a do sada je prevela više desetina popularnih, stručnih i naučnih tekstova, kao i monografija, s našeg na engleski jezik. Aktivna je članica Društva za kulturni razvoj „Bauo“, koje se bavi kultuno-umjetničkim stvaralaštvom, kulturnom baštinom, pitanjima mladih