Azmont tražio 3.000 radnika prijavilo se samo 700

Iako je najavljena za početak decembra, još se ne zna kada će početi obuka građevinskih radnika sa sjevera za gradnju luksuznog rizorta azerbejdžanske kompanije Azmont investments u Kumboru. Biroima rada u Bijelom Polju, Pljevljima i Beranama do sada se prijavilo oko 700 nezaposlenih što je četiri puta manje interesovanje od plana Azmonta da uposli 3.000 ljudi.

Čišćenje obale

U susret novogodišnjim praznicima i u cilju poboljšanja bezbjednosti građana, ali i turističke ponude u opštini Budva, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom završilo je projekat uklanjanja stvari i objekata koji predstavljaju komunalni nered. Radove je po nalogu od strane JP Morsko dobro izvršilo preduzeće „Toškovići“ doo iz Podgorice, izvršni direktor Ivica Tošković.

DSCF4201.jpg

Uklonjeno je više objekata, metalnih i drvenih  konstrukcija, raznog kabastog otpada, oštećenog mobilijara i sličnog sa područja opštine Budva, i to sa lokacija Jaz, Slovenska obala, Bečići, Đevištenje, Kamenovo i Petrovac.

DSCF4203.jpg

DSCF4247.jpg

DSCF4226.jpg

 

Počinje isplata staračkih naknada za decembar

Isplata staračkih naknada, za decembar 2013. godine, počeće danas 23. decembra. Za ovu namjenu, iz Budžeta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za 5.071 korisnika, obezbijeđena su sredstva u iznosu od 202.840,00€ .

Neradni 24. 25. i 26. decembar 2013. godine za pripadnike rimokatoličke vjeroispovjesti

Povodom predstojećeg vjerskog praznika Božića za zaposlene pripadnike rimokatoličke vjeroispovjesti neradni dani su 24., 25. i 26. decembar 2013. godine. 

Za dječja igrališta 90 hiljada eura

Opština Budva namjerava naredne godine da renovira potpuno ruinirana dječja igrališta u Budvi, Petrovcu i na Svetom Stefanu, i za to je predvidjela da potroši 90 hiljada eura.

Upravo tolika svota novca planirana je budžetom za narednu godinu, koji je projektovan na čak 49. 734 miliona eura, pet miliona eura više nego što je bilo u nacrtu na javnoj raspravi.

Rijeka Crnojevića iz objektiva našeg Miloša Ćetkovića

Iako nije na samom primorju, na dohvatu ruke nam se nalazi predivan ambijent koji vrijedi posjetiti. Pogledajte detalje koje su zabilježili objektiv Miloša Ćetkovića.

Pećina Jazbina: tajanstveni kraški fenomen

Vlado Đ. Duletić:   

Moj rođak (brat od ujaka) Mirko Ivanović je jedan od onih naših sugrađana koji je svakodnevno posvećen punoj afirmaciji, zaštiti i promociji prirodnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa svog rodnog sela Ivanovići. Na tim poslovima on je gotovo neumoran. Tako, iz dana u dan, iz godine u godinu, Mirko tiho i nenametljivo osmišljava i realizuje atraktivne i vrijedne poduhvate od posebnog društvenog i turističkog značaja (Velja maslina, Toljendolski maslinjak, dislokacija starog gumna, prezentacija starog mlina za meljavu maslina, otkrivanje prelijepih vidika na Bečićku plažu i morsku pučinu i dr.). Mirkovi brojni radni angažmani rađaju se iz njegove neraskidive vezanosti za zavičaj i rodnu grudu, kao i iz duboke emocije koju ovaj neumorni pregalac nosi u sebi. 

Gdje je nestala Velika bijela?

Ima li kod nas velikih bijelih? Nerijetko je pitanje na koje ni najveći stručnjaci ne mogu sa sigurnošću odgovoriti. Ono što možemo reći na temelju podataka je da se radi o vrsti koja povremeno zalazi u naš dio Jadrana, a kada se pojavi to najćešće bude na otvorenom moru ili u blizini obale izložene otvorenom moru. No, ukoliko razmotrimo podatke iz prošlosti ili se upustimo u razgovor sa nekim starijim ribarom odmah će nam biti jasno da je u prošlom vijeku slika bila mnogo različitija u poređenju na danas. Prvi službeni zapisi o velikoj bijeloj (Carcharodon carcharias) na našem području datiraju u drugoj polovini 19-og vijeka. Od tada pa negdje do sredine 20-og vijeka Veliki bijeli se vrlo često pokazivao u blizini obale, nerijetko završio kao ulov u raznim ribolovnim alatima a u nekoliko navrata znao je i napasti čovjeka (ipak ne toliko često da bi to opravdalo teror koji je izvršen nad ovom vrstom).

Uručene godišnje nagrade ragbi kluba Arsenal

Ragbi klub Arsenal iz Tivta osvojio je  titulu jesenjeg prvaka crnogorskog ragbi prvenstva, pa je tim povodom u Porto Montenegru održano svečano uručenje godišnjih nagrada ovom klubu.

Kapitenima muške seniorske ekipe Damiru Abdinoviću, ženske seniorske ekipe Oliveri Mišković i muških juniora Petru Čelanoviću, dodijeljena su priznanja sa vrhunske rezultate u sportu koji je sve popularniji u Crnoj Gori. 

Izvršni direktor Porto Montenegra, Oliver Korlet, koji je i bio jedan od prvih rekreativaca u ovom timu, naglasio je da mu je izuzetno drago što veliki broj Tivćana igra u dresu ragbi tima Arsenal,  te da će Porto Montenegro i dalje logistički i finansijski podržavati ovaj klub.

Gost na svečanoj dodjeli nagrada bio je i predsjednik Opštine Tivat, Miodrag Kankaraš, koji je akcentovao da je ragbi novi sport u Crnoj Gori zahvaljujući djevojkama i momcima koji nižu izuzetne sportske rezultate, i da će lokalna uprava i dalje motivisati promociju ovog sporta.

Predsjednik Ragbi saveza Crne Gore Beket Taker uz projekciju promotivnog filma Vrijeme je za ragbi, naglasio je da su za narednu godinu prioriteti: otvaranje ragbi kluba u Baru, Herceg Novom, Kolašinu i Bijelom Polju, kao i održavanje Proljećnog turnira. U ovom trenutku,  Crna Gora ima četiri tima: Arsenal iz Tivta, Krstaše u Kotoru, Budućnost iz Podgorice, i nikšićke Lavove.

Zlatna groznica uz uživo džez iz tridesetih

Klasik iz 1925. godine -„Zlatna groznica“ (The Gold Rush)- jedan od najsmješnijih i najuspješnijih nijemih filmova slavnog glumca i režisera Čarlija Čaplina, u ponedeljak u 19 časova biće prikazan u amfiteatru Akademije znanja u Budvi, uz muzičku pratnju gitarista Miodraga Udovičića i Aleksandra Jakupovića. Muzika izvedena uživo, džez iz tridesetih godina XX vijeka, pratiće pokretne slike na platnu, kako se to inače praktikovalo sve do 1927. Ovo muzičko-filmsko veče organizuje NVO Agora, pod pokroviteljstvom Opštine Budva. Ulaz je slobodan.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti