Luka Kotor se zadužuje 615.000 eura

Luka Kotor se zadužuje 615.000 eura

 

Skupština akcionara, “Luka Kotor“ AD bi na zahtjev i prijedlog Odbora direktora na vanrednoj sjednici 20. septembra trebalo da usvoji odluku o kreditnom zaduženju od 615.000 eura.

Prema informaciji sa sajta www.portofkotor.co.me, kredit sa rokom otplate od najviše deset godina i po kamatnoj stopi do 6%, bio bi upotrebljen za izgradnju putničkog terminala u luci Kotor, prenosi Radio Kotor.

Kao sredstvo obezbjeđenja kreditnih sredstava navodi se upis hipoteke na nepokretnostima koje su u vlasništvu Društva, a odluka bi stupila na snagu danom donošenja.

U obrazloženju o namjeri kreditnog zaduženja se navodi da je Odbor direktora tokom predhodnih godina preuzeo niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta usluga u luci i stvaranja uslova za dinamičan razvoj kompanije.

“Donošenjem Državne studije lokacije “Sektor 16“ (“Sl. list Crne Gore”, br. 25/11 od 20.05.2011) stvoreni su uslovi za projektovanje i izgradnju lučkog terminala. U tom cilju sproveden je postupak za izbor idejnog arhitektonskog rješenja, a potom i izbor projektanta i dobijanje svih neophodnih saglasnosti i građevinske dozvole, a izmirene su i naknade za komunalno opremanje zemljišta. Za izgradnju objekta procjenjeno je racionalnim uzimanje kreditnih sredstva koja bi se u narednom periodu vraćala iz sredstava poslovanja Društva. U tom cilju obavljeni su preliminarni razgovori sa Investiciono razvojnim fondom Crne Gore , kao državnoj institucji koja prati i ulaže sredstva u infrastrukturne i razvojne projekte od državnog interesa“, stoji u informaciji, prenosi Cdm.

Posredstvom agencije Adriamar, u Kotor su danas uplovili motorni jedrenjak Rojal Kliper i kruzer Novi Amsterdam.

Da će završetak glavne i početak turističke potsezone u Kotoru proteći u znaku intenzivnog uplovljavanja “bijele flote“, govori i podatak o dolascima brodova svakog dana tokom cijelog septembra, dok su u sljedećeg mjeseca “prazni“ samo 6. i 19. oktobar.

Za obnovu hotela Pine u Tivtu 1,4 miliona eura

Za obnovu hotela Pine u Tivtu 1,4 miliona eura

 

Tivatski hotel Pine uskoro će dobiti i četvrtu zvjezdicu. Nakon rekonstrukcije, ovaj hotel koji je u vlasništvu HTP Mimoza, imaće površinu od 2.600 kvadratnih metara.

Izvođač radova odabraće se putem javnog konkursa, a procijenjena vrijednost radova iznosi 1,4 mil. eura.

Od ljeta 2014. godine Pine će tako imati 24 sobe i šest apartmana.

Zaplijenili 59 kilograma skanka

Zaplijenili 59 kilograma skanka

 

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, Grupe za suzbijanje droge Herceg Novi, Kotor i Tivat lišili su slobode državljanina Grčke, P.T. (42) iz Atine, kod kojeg je prethodno na granici sa Republikom Hrvatskom pronađeno i oduzeto 59 kilograma skanka.

 

Naime, Službenici Odjeljenja granične bezbjednosti Herceg Novi su sinoć, 08. septembra 2013. godine oko 21,40 časova, zajedno sa službenicima Uprave carina, na graničnom prelazu Debeli brijeg, prilikom izlaska iz Crne Gore, kontrolisali putničko vozilo „Alfa Romeo“ tip 164, grčkih registarskih oznaka, kojim je upravljao P.T.

 

Policijski i carinski službenici su pretresom vozila u prtljažniku, u specijalno izrađenom bunkeru koji se nalazio ispod rezervne gume, otkrili 51 pakovanje, oblijepljeno PVC folijom i selotejp trakom braon boje, sa sadržajem suve biljne materije za koju se posumnjalo da se radi o skanku.

 

Skank je izuzet sa lica mjesta, a potom je, zajedno sa licem i vozilom predat službenicima Grupe za suzbijanje droge. Osumnjičeni P.T. je zatim lišen slobode.

 

Mjerenjem i preliminarnom analizom, izvršenim u Centru bezbjednosti Herceg Novi, utvrđeno je da se radi o marihuani tipa skank, ukupne težine 59 kilograma.

 

Kriminalistička obrada ukazuje na sumnju da je P.T. skank istog dana prokrijumčario u Crnu Goru iz Republike Albanije, sa namjerom daljeg krijumčarenja i prodaje na tržištu zemalja Zapadne Evrope, u čemu je osujećen od strane policijskih i carinskih službenika.

 

Skank je upućen u Forenzički centar, radi detaljnih analiza i vještačenja.

 

Osumnjičeni P.T. će danas, uz krivičnu prijavu, biti predat Višem državnom tužiocu u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Morska voda u Igalu i dalje zagađena

Morska voda u Igalu i dalje zagađena

Rezultati ponovnih analiza kvaliteta morske vode sa kupališta u Ulcinju i Herceg Novom, na kojima je tokom VII redovne analize, kvalitet morske vode bio izvan dozvoljenih granica, pokazuju da je kvalitet morske vode na Maloj plaži u Ulcinju, kao i na dijelu Velike plaže (kod bivšeg hotela “Lido”) K1 klase, što znači da je na ovim kupalištima morska voda kvalitetna za kupanje i rekreaciju. Rezultat ponovne analize uzorka morske vode sa kupališta u Igalu (Institut RVI) ukazuje na bakteriološku neispravnost zbog čega su upućene urgencije Komunalnoj inspekciji opštine Herceg Novi i Upravi za inspekcijske poslove sa zahtjevom za hitno pronalaženje izvora zagađenja mora na ovoj lokaciji.

 

Nakon sezone planirana izgradnja nekoliko saobraćajnica u Budvi

Počinju investicije

Nakon sezone počeće izgradnja nekoliko saobraćajnica u Budvi, kako bi se riješio problem gužvi i obezbijedilo nesmetano saobraćanje, naročito tokom ljetnje sezone u pojedinim dijelovima grada. Najprometnija ove sezone i ulica u kojoj su se stvarale najveće gužve, vodi ka Mainskom putu i naselju Lazi, a Opština je u pregovorima sa vlasnicima oko izuzimanja zemljišta. Sekretar za investicije Cvetko Pajković pozvao je vlasnike čija zemlja treba da bude izuzeta kako bi se put proširio, da budu kooperativni, kako bi u narednih mjesec dana kompletna dokumentacija bila završena.

„To nam je jedina dokumentacija koja je još ostala, da bismo mogli da dobijemo građevinsku dozvolu i da krenemo u proširenje, odnosno izgradnju puta, koji stvarno predstavlja usko grlo za veliko naselje. Nadam se da ćemo imati razumijevanje od vlasnika zemlje. U toku su pregovori sa njima i pravljenje sporazuma oko izmirenja za izuzetu zemlju. Sve ostalo je pripremljeno i novac, samo čekamo da se završi dogovor sa njima“, kazao je Pajković.

Proširenje puta radiće se u dvije faze. U prvom dijelu se radi od skretanja sa obilaznice do raskrsnice koja odvaja puteve za Laze i Maine. U tom dijelu treba postaviti kompletnu infrastrukturu, tako da je ta prva faza, kaže Pajković, inicijalna za ostale faze. Nakon toga u drugoj fazi će se raditi put prema Lazima, pa i naselju Maini.

U pripremi je tenderska dokumentacija za proširenje puta Seoce - Žuta greda, odnosno Blizikuće - Tudorovići, investicije koje će koštati više od 1,5 milona eura.

„To su dvije velike investicije u dužini od šest kilometara. Investicije će koštati po 800.000 eura svaka i nadamo se da ćemo i to veoma brzo pripremiti, kako bi raspisali tender za izvođača radova. Treba izgraditi put za dva velika naselja“, ističe sekretar za investicije.

U planu je izgradnja kružnog toka na dijelu zaobilaznice u Budvu i na bečićkom bulevaru.

Naše reprezentacije u ribolovu na svjetskom šampionatu u Potrugalu

NAŠE REPREZENTACIJE NA SVJETSKOM ŠAMPIONATU U PORTUGALU

U organizaciji Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, juče su za Setubal u Portugalu otputovale naše dvije reprezentacije – juniorska, do 21 godine i senorska, koje će od 07-14.09.2013. učestvovati na 49. seniorskom odnosno 13. juniorskom svjetskom šampionatu štapom iz broda.

IPA projekat za očuvanje kulturne baštine

Očuvanje kulturne baštine

U okviru projekta „Baština- pokretač razvoja“, koji se sprovodi kroz IPA program prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske, finansiran od strane Delegacije Evropske unije, u periodu od 10. do 15. septembra 2013. godine, organizovano je studijsko putovanje u Provansu, južna Francuska.

Funkcionalni lider projekta, čija je realizacija započela u martu ove godine, je Opština Tivat, dok je vodeći lider sa hrvatske strane Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

Sa crnogorske strane, partneri na projektu su i Expeditio, centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, te Kulturno-zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva. Više o njima i o ostalim partnerima i saradnicima iz obje države, kao i projektu uopšte, možete pronaći na internetskoj stranici projekta: www.bastina.eu

Pilot područje projekta, čiji je osnovni cilj adekvatan tretman i valorizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa, je područje Boke Kotorske i šire područje Dubrovnika, gdje su smještena dva UNESCO područja svjetske prirodne i kulturne baštine- Kotor i Dubrovnik.

Iako koristimo ovu činjenicu u promotivne svrhe, često se ne odnosimo odgovorno prema baštinjenim vrijednostima, a isto tako, ne koristimo u dovoljnoj mjeri mogućnost njihove ekonomske valorizacije u svrhu održivog razvoja. Kroz realizaciju ovog projekta, koja će trajati ukupno 23 mjeseca, želi se skrenuti pažnja stručne i šire javnosti na ovaj veoma važan resurs iz kojega se mogu stvoriti vrijednosti koje će dugoročno koristiti razvoju prostora na kojem živimo.

Za studijsko putovanje, gdje će se učesnici u projektu upoznati sa primjerima dobre prakse u tretmanu i valorizaciji nasljeđa, odabrana je Provansa, kao prirodno i kulturno veoma slično podneblje našem. Studijska posjeta sastojaće se od nekoliko segmenata. Vidjećemo kako se štiti i upravlja prirodnim vrijednostima, poput nacionalnog parka na ušću Rone nadomak Marseja, gdje ćemo imati priliku upoznati se i sa kompjuterskim programom Life+, koji služi lakšem i boljem upravljanju ovakvim područjima. Srešćemo se i sa gradskim vlastima Marseja, te sa predstavnicima njihove insitucije za upravljanje obalnim područjem, koja je pandan našem Morskom dobru.

Drugi segment odnosi se na upoznavanje se primjerima kvalitenog upravljanja graditeljskim nasljeđem, što ćemo najbolje vidjeti u Arlesu (Arlu), takođe mjestu UNECSO kulturne baštine, gdje je čitava lokalna ekonomija zasnovana na korištenju te činjenice. Provansa će nam biti i dobar primjer kako se može valorizovati nematerijalno nasljeđe, kao što oni koriste činjenicu da su iz ljepota ovog područja inspiraciju crpili neki od najpoznatijih slikara u istoriji, poput Sezana, Pikasa i Van Goga. Vidjećemo Put Pola Sezana, Pikasov dvorac, te izložbe Van Goga.

Posljednji segment studijske posjete odnosi se na možda i najznačajniji cilj projekta „Baština- pokretač razvoja“- kako prirodnoj i kulturnoj baštini dati razvojne mogućnosti, koristeći, a ne narušavajući njihovu vrijednost. U tom smislu, u Provansi ćemo obići selo Limans (Liman) koje je dobitnik Francuske nagrade za ekološku poljoprivrednu kooperativu, i čuti njihova iskustva, kako razvijaju poljoprivredu i uopšte život u selu, čuvajući njegove prirodne ljepote. Imaćemo priliku sresti se i sa osnivačem kozmetičke linije Occitane (Oksitan), koja je jedan od svjetski najpoznatijih francuskih brendova, a zasnovana je na korištenju mediteranskog bilja kao osnovnog sastojka svih proizoda.

Završeno finale Jadranskih igara u Biogradu na moru

Završeno finale Jadranskih igara u Biogradu na moru.

 

Nažalost naša ekipa Jadran - Škver iz Herceg Novog je zauzela posljednje, četvrto mjesto.

Prvo mjesto je osvojila ekipa Primoštena iz Hrvatske,  drugo ekipa San Felice Circea iz Italije, a treće ekipa Slovenskih Konjica iza Slovenije.

Ekipe su odmjerile snage u u letećem vaterpolu, morskoj alci, utrci magaraca, pravljenju vina, nošenju kašeta te, naravno, u potezanju konopa.

Početak primjene Odluke o porezu na nepokretnosti iz novembra 2011

Početak primjene Odluke o porezu na nepokretnosti iz novembra 2011. godine, naišao na oštar protest opozicione partije u Budvi.

 

“Ukoliko ste vlasnik neplodnog, šumskog i sličnog zemljišta u petoj zoni površine 10.000 kvadrata iznos poreza koji ćete morati da platite je 835 eura. Ukoliko se radi o poljoprivrednom neobradivom zemljištu iznos će biti duplo veći i iznosiće 1,671 eura, a ukoliko se radi o poljoprivrednom obradivom zemljištu ovaj iznos će biti 3.343 eura. Ukoliko je u tom seoskom području urađena studija o lokaciji pa je vaše zemljište dobilo status građevinskog iako zemljište nije komunalno opremljeno za istu površinu moraćete da platite 4.179 eura, a ako je komunalno opremljeno pet puta više odnosno 20.895  eura”, istakao je Veselin Marković, lider budvanskog SNPa.

Crvena zastavice na maloj i velikoj plaži u Ulcinju i Igalu

Crvena zastavice na maloj i velikoj plaži u Ulcinju i Igalu

Javno preduzeće Morsko dobro upozorilo je zakupce kupališta ispred hotela Lido na Velikoj ulcinjskoj plaži, kao i na maloj plaži u Ulcinju, te kupališta Instituta RVI u Igalu da istaknu crvene zastavice, jer kvalitet morske vode je ispod granice sanitarne ispravnosti te time nije dozvoljena za kupanje i rekreaciju.

Crvena zastavica je upozorenje svim kupačima da je na tom kupalištu zabranjeno kupanje.

Naime, rezultati  sedmog redovnog mjerenja sanitarnog kvaliteta morske vode na Crnogorskom primorju, koje je sprovedeno 2. i 3. septembra pokazali su da je kvalitet morske vode na 95 odsto lokacija, odnosno njih 81, morska voda je bila kvaliteta prve klase, drugu klasu je imala jedna lokacija, dok je kvalitet morske vode na 3 lokacije prelazio dozvoljene granice, zbog čega je odmah naručeno ponovno mjerenje kvaliteta morske vode.
“Kvalitet morske vode prve klase bio je na svih 10 lokacija u Baru, 23 lokacije u Budvi i 12 lokacija na području Kotora. Od 12 lokacija na području opštine Ulcinj, 10 je bilo K1 klase, dok je na lokacijama Mala plaža i Velika plaža (ispred hotela "Lido") kvalitet morske vode prelazio dozvoljene granice. Takođe, od 20 lokacija u Herceg Novom na kojima se prati kvalitet morske vode na 19 lokacija kvalitet je bio prve klase klase dok je na lokaciji ispred Instituta RVI kvalitet morske vode prelazio dozvoljene granice. Na području opštine Tivat, kvalitet morske vode na sedam lokacija bio je u prve klase, a na jednoj u granicama  druge klase”, saopšteno je iz ovog javnog preduzeća. 
Pozivajući se na  Uredbu o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda, JP “Morsko dobro” je obavijestilo javnost da će Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izvršiti ponovna uzorkovanja i analizu morske vode sa istih lokacija radi utvrđivanja postojanja trajnog izvora zagađenja.

“Do dobijanja rezultata ponovnih analiza, korisnici su obaviješteni da, iz predostrožnosti, na svojim kupalištima istaknu crvene zastavice do dobijanja rezultata u okviru dozvoljenih granica. Takođe, odmah po dobijanju rezultata od Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, isti su proslijeđeni Republičkom inspektoru za vode i Komunalnim inspekcijama opština Ulcinj i Herceg Novi na dalje postupanje.
O rezultatima ponovljenih analiza, koje očekujemo u roku od dva dana, javnost će takođe biti obaviještena putem medija i web stranice”, naveli su Morskom dobru.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti