Mikijelj: Državni resursi moraju stvarati vrijednost koja ostaje građanima Crne Gore

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj:

Poštovani građani Crne Gore,

S ponosom mogu da kažem da je JP „Morsko dobro“ u prethodnom periodu, kroz konkretne rezultate, pokazalo da vraćanje državnih resursa iz ruku privatnih korisnika može biti uspješno, odgovorno i prije svega u interesu građana Crne Gore. Trajektna linija Kamenari–Lepetane i Luka Budva danas su konkretni primjeri da odgovorno upravljanje državnom imovinom donosi mjerljive rezultate i višestruku korist za građane.

Vraćanjem trajektne linije Kamenari–Lepetane, država je za nepune tri godine ostvarila prihod od 31,5 miliona evra, što je višestruko više od prihoda ostvarenog tokom prethodnih 20 godina.

Građanima su omogućene povlašćene karte, ulaže se u trajekte i opremu, a ono što se danas gradi ostaje građanima Crne Gore.

Sličan primjer je i Luka Budva. Nakon što Opština Budva nije preuzela Luku, Morsko dobro je odlučilo da Luku vrati građanima Budve i Crne Gore.

Od jula 2024. godine država je prihodovala oko 2,5 miliona evra, dok je za prethodnih 20 godina prihod iznosio oko 1,1 milion evra. U međuvremenu je uspostavljena linija Budva–Dubrovnik, povećan je broj komunalnih vezova za oko 150, a ukupni kapaciteti su unaprijeđeni.

Ipak, kada je riječ o objektu JRB-a, vodili smo se istim principom – javnim interesom i ekonomskom računicom. Zato smo od kupovine odustali. Posebno imajući u vidu da je objekat, koji je u veoma lošem stanju, ranije oglašavan zajedno sa državnim zemljištem površine 5.454 m² za 7,5 miliona evra, dok je Opština Budva sada za samu zgradu izdvojila 7,1 milion evra – bez državnog zemljišta!

Žao mi je što, za razliku od trajektne linije Kamenari–Lepetane i Luke Budva, koje su nakon preuzimanja doživjele značajan napredak, JRB nije doživio istu sudbinu.

Umjesto da prostor u samom srcu Budve dobije novu vrijednost i sadržaj u interesu građana i grada, on je u identičnom stanju kao i prilikom primopredaje.

Ostaje otvoreno pitanje da li je riječ o neznanju i nesposobnosti da se ovaj prostor stavi u funkciju građana ili je od samog početka cilj bio samo prebaciti nekoliko miliona evra sa opštinskog na privatni račun, bez jasne vizije o tome šta će sa JRB-om biti nakon kupovine.

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti