Predstavljanje knjige “Rasplitanje duge” prof. dr Sofije Kalezić

Večeras  sa početkom u 19 časova u holu Akademije znanja, a u organizaciji Narodne biblioteke Budve, biće predstavljena knjiga koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić - “Rasplitanje duge (Antologija proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore)” .

O knjizi će pored autorke govoriti recenzentkinja, mr Zora Jestrović, a tekstove će čitati jedna od autorki zastupljenih u Antologiji- profesorica Dijana Tiganj i likovna umjetnica i pjesnikinja Sandra Đurbuzović. U muzičkom dijelu nastupiće Bogdan Banović, učenik 7. razreda Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi, odsjek gitara.
Sofija Kalezić je rođena 1971. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Podgorici, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (Odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost). Na istoj ustanovi je magistrirala 2001. iz crnogorske književnosti (Pripovijetke Dušana Đurovića) i doktorirala na temi Nastavno proučavanje romana u osnovnoj školi, 2005. godine, čime je stekla zvanje prvog doktora Metodike nastave književnosti u Crnoj Gori. Njenu doktorsku disertaciju publikovao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, 2008. godine. Knjigu literarnih ogleda o savremenim domaćim piscima - Poetika otuđenosti, za koju je dobila nagradu “Dušan Kostić” kao najbolje književnokritičko djelo posljednje tri godine u Crnoj Gori, objavilo je izdavačko preduzeće Unireks iz Podgorice, 2012. godine.
Za štampu je priredila roman svog djeda po majci, prvoborca i nosioca Spomenice 1941. godine, Radovana Stevovića - Biografija jedne žene 2015. Objavila je monografije Minervinim tragom (prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica) i Istoriju crnogorske književnosti za djecu i omladinu 2018. godine. Priredila je Antologiju proznog stvaralaštva crnogorskih književnica 2020. i Prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica – izbor 2023. Njenu knjigu Rasplitanje duge (Antologija proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore) publikovalo je izdavačko preduzeće „Almanah“ iz Podgorice, 2022. godine, a materijalno podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Njena Istorija crnogorske književnosti IV (1918-1960) nalazi se u pripremi za štampu, kao i knjige Pogled na novu literaturu (ogledi iz savremene crnogorske književnosti, kulturologije i kritike) i Čudesna šuma (Književni portreti crnogorskih pisaca za djecu i mlade). Dobitnica je Specijalne plakete časopisa „Komuna“ za 2020. godinu i Povelje za poseban dopronos montenegristici za 2021. godinu. Zaposlena je kao redovna profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
Priređivač ove Antologije, prof. dr Sofija Kalezić navodi: "Britki dijalozi, zgusnuta atmosfera i efekat čitalačkog iznenađenja predstavljaju odlike ovog ostvarenja, u kojem su zastupljene autorke Šefka Begović – Ličina, Ramiza Radončić – Hot, Emsura Hamzić, Refadija - Pepa Abdić, Senadija Hadrović, Senka Rastoder, Bisera Suljić – Boškailo, Misera Suljić – Sijarić, Selva Šabotić – Ramčilović, Senada Đešević, Emina Čolović - Kajević, Aida Orahovac – Kuč, Rebeka Čilović, Dijana Tiganj i Amina Ramović. Ova, kod nas prva po redu Antologija proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore, simbolično je nazvana Rasplitanje duge, budući da sve što se godinama i decenijama sabiralo i akumuliralo teži ka vlastitom rasplitanju, odnosno upoznavanju i objelodanjivanju. Sa znatiželjom čitalačke publike očekuju se prve knjige posvećene bošnjačkim romansijerkama i prozaistkinjama, koje žive ili potiču s crnogorskog tla, tj. naših ambijentalnih i običajnih prostora."



Sent from my iPhone

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti