Starogradski bedemi, najveća spomenička dragocjenost Budve iz 15. vijeka, bili su prepušteni sami sebi, izloženi devastaciji i sve brutalnijem uništavanju. Zbog kapija koje su bile otvorene 24 sata, bedemi su pretvoreni u javni toilet, a po zidovima su ispisani grafiti.

Bedemi su, kaže direktorica JU „Muzeji, galerija i biblioteka“ Biljana Brajović Pajković očišćeni, te više nijesu otvoreni 24 sata, već je predviđeno vrijeme za obilazak.

„Na bedemima je bilo puno grafita, smeća, pa smo morali napraviti akciju čišćenja. Za sada smo zadovoljni. S obzirom da je sezona pri kraju, nijesmo pravili neki poseban program, već ćemo to imati od naredne godine. Bedeme koji su bili otvoreni 24 sata morali smo da zatvorimo, jer se upravo najveće štete naprave u večernjim satima, poslije 22 sata. Ljudi koji ne znaju gdje će, svrate na bedeme, za sobom ostavljaju otpatke, crtaju grafite i ovo je bio jedini način da se bedemi zaštite od ovakvih stvari“, navodi Brajović Pajković.

Kako kaže, nakon što su se raspitali kakva je situacije u okruženju, te došli do podatka da se radno vrijeme dubrovačkih bedema, završava u 17 sati, odlučili su da ni budvanski više ne budu dostupni 24 sata.

„Ugledali smo se na primjere iz okruženja, pa odluka o radnom vremenu bedema nije ništa novo niti neobično. Ovo je jedan dio kompletne urbane cjeline koja je pod Zakonom zaštite spomenika kulture. Čak je i bedem sam po sebi posebno zaštićena cjelina, mimo Starog grada. U registru je kao posebna cjelina i sama ta činjenica dovoljno bi trebalo da govori i mještanima, a i turistima da treba poštovati nasljeđe i kulturu. Radno vrijeme bedema je od 9 do 20 sati“, kazala je Brajović Pajković.   

Gradske bedeme održava ekipa KSJP “Budva”, međutim, problem se javio prošle godine, kada su kapije bile stalno otvorene, pa je bila neograničena mogućnost obilaska.

„To je krajnje zloupotrijebljeno, tako da su nažalost ti prelijepi vidikovci korišteni bukvalno kao toaleti“, naveli su.

Kako bi se to spriječilo, očišćeni su i ograničeno im je radno vrijeme.