Kakav je kvalitet ribe u Jadranskom moru?

Skorije su Primorske novine pisale o problemu krivolova u Jadranskom moru, pa se uskoro vrše provjere stanja ribe i njenog kvaliteta. Crnogorska kočarska flota je mala, udio u Jadranskom ulovu neznatan, te to doprinosi da je stanje ribljeg fonda daleko bolje nego u ostatku Jadrana, kazao je u razgovoru za cdm rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Institut za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

Inspekcija piše prijave na Primorju

Pojačana inspekcija ljeti je uobičajena usljed dolaska turista i zaštite njihovih prava. Inspekcije su na primorju prošle sedmice obavile oko 1,45 hiljada kontrola i utvrdile 804 nepravilnosti.

Iz Uprave za inspekcijske poslove saopšteno je da je, u odnosu na utvrđene nepravilnosti u 347 slučajeva subjektima nadzora ukazano na nepravilnosti, a zbog većih prekršaja izdato je 579 prekršajnih naloga u iznosu od 192,88 hiljada eura.

Tokom nadzora je zapečaćeno devet objekata i uklonjeno 14 nelegalno postavljenih objekata.

Pored redovnih aktivnosti, koje se sprovode u skladu sa dinamičkim planom, inspekcije su postupale i po prijavama, koih je u prethodnoj sedmici ukupno bilo 127, kao i po zaključcima sa Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone, koji se redovno sastaje jednom sedmično.

„Inspekcijski nadzor je i dalje posebno fokusiran na kupališta u pogledu ispunjenosti minimalno-tehničkih uslova, spasilačke službe, postavljanja uređaja i opreme, izdavanja fiskalnih računa za usluge plažnog mobilijara, oslobođenog dijela kupališta. Evidentiran je veliki broj kontrola i u dijelu radnih odnosa i zaštite na radu, kao i u dijelu postavljanja privremenih objekata u zoni morskog dobra bez prethodno pribavljenog odobrenja“, navedeno je u saopštenju.

Ostvarena je, kako se dodaje, veoma dobra i intenzivna saradnja sa predstavnicima Komunalne policije sa kojima su se sprovodile zajedničke aktivnosti na terenu, kao i sa predstavnicima Javnog preduzeća Morsko dobra.

U toku su i pripreme za predstojeći muzički festival Sea dance, koji će se održati polovinom jula na plaži Jaz u Budvi.

„Pojačani nadzor će se sprovoditi i dalje sa ciljem da se doprinese zaštiti bezbjednosti i zdravlja potrošača, zaštiti legalnog prometa roba i usluga, legalnog zapošljavanja, zaštiti prostora i životne sredine, što će svakako uticati na podizanje kvaliteta turističkog proizvoda Crne Gore“, kazali su iz Uprave.

Od početka pojačanog nadzora do danas inspekcije su obavile 10,72 hiljade kontrola, utvrdile oko 4,37 nepravilnosti i izdale prekršajne naloge u iznosu od oko 1,3 miliona eura.

 

Izvor: Vijesti.me

Gliseri i skuteri ne poštuju zakon u Bokokotorskom zalivu

Kupališna sezona je u jeku uz pojačan morski saobraćaj u Bokokotorskom zalivu u koji ulaze grdosije od kruzera, a tu su i brojne jahte, barke, jedrilice, brzi gliseri i skuteri.


Mnogi vozači ovih plovila ne poštujući ni sebe ni druge, bahato jure i divljaju gliserima i skuterima, pa se ovih julskih dana najveći broj prijava građana odnosi na povećane brzine i približavanje skutera obali.


Željko Lompar, inspektor sigurnosti pomorske plovidbe je za Skala radio kazao da su sva plovila pod kontrolom, ali da je ogroman broj žalbi građana zbog divljanja brzih plovila.


Skuteri po zakonu, ne smiju da se približavaju obali na manje od 200 metara, propisnom brzinom koja ne smije da prelazi više od 10 čvorova, a kroz tjesnace Kumbor i Verige 6 čvorova.


Zakon se najčešće ne poštuje, a inspektori sigurnosti plovidbe na svaki poziv građana moraju da izađu, bilo da je on anoniman ili da se građani predstave, kako bi evidentirali prekršioca i adekvatno ga kaznili, kazao je Lompar.


Najfrekventniji saobraćaj na moru je u popodnevnim satima kada je i intenzivno kupanje i u danima vikenda, a najveća kontrola je u blizini tjesnaca Verige i Kumbora.


Najviše prekršaja na moru je u topljanskom, odnosno hercegnovskom dijelu zaliva i u tivatskom zalivu gdje su najčešći prekršioci korisnici marine Porto Montenegro.


Oni sa jahti spuste tendere, skutere i glisere i povećanom brzinom se približavaju obali na neprospisnoj udaljenosti kazao je Lompar.


”Naše patrole su uglavnom oko njih, inspektori sigurnosti plovidbe su bez pauze na moru”, zaključio je Lompar, apelujući na vozače i vlasnike plovila da se pridržavaju zakona.

 

Izvor: Skala radio

Taksisti opet nezadovoljni

Činilo se da su budvanski taksisti riješili sve nesuglasice povodom obavljanja taksi prevoza, međutim, nova odredba je stupila na snagu i oni su ponovo odlučili da protestuju. Individualni taksi prevoznici,  njih stotinu,  održaće danas miran protest ispred zgrade Skupštine opštine metropole.

Ogorčeni, nakon što im je dostavljen zahtjev iz Opštine da za  osam dana pribave dokumentaciju, koju  godinama unazad posjeduju, te da plate po 500 eura za taksi mjesto, taksisti,  će danas predati žalbu gradonačelniku Lazaru Rađenoviću.

Oni traže da se primjena nove opštinske odluke  odloži zbog kratkog roka da ispune sve zahtjeve.

Taksisti su nezadovoljni  što novi opštinski propisi, koji regulišu  njihovu djelatnost, stimulišu nelegalne prevoznike, a dovode u pitanje njihov rad, iako  godinama unazad  izmiruju sve obaveze prema državi.

Skupština opštine nedavno je donijela izmjene i dopune Odluke o organizaciji i načinu obavljanja auto taksi prevoza, koja je 1. jula stupila na snagu.

 „Ovo je ultimatum. Traži se od nas da za osam dana pribavimo dokumenta, idemo od  kotorskog suda, pa do Podgorice i  da platimo po 500 eura za  mjesto. To sve   kada sezona počinje i kada treba tek da zaradimo. Da bi Opština mogla nešto da traži, prvo bi morala da poštuje svoje odluke koje je donijela,   a mrtvo su slovo  na papiru”, navode taksisti. Upravo tim propisima, istakli su,  jasno je naznačeno da je 31. decembra krajnji rok da se donese odluka, koja će važiti za narednu godinu.

“Sada imamo slučaj da se  donosi odluka na samom početku sezone, i zahtijeva se da im sve  papire donesemo, inače će nam oduzeti licencu za rad“, naveli su taksisti.

 Tvrde da se za osam dana ne mogu  riješiti problemi koji su se nagomilavali godinama i to ne krivicom taksista“.

„Ne slažemo se sa odlukom, jer je cijena taksi stajališta previsoka za kratak period korišćenja. Treba da za pola godine platimo 500 eura, što znači da je to na godišnjem nivou 1.000 eura. Cijene u ostalim gradovima su višestruko niže.  Za taksi stajališta u Tivtu je 40 eura na godišnjem nivou, u Podgorici 60 eura, gdje se može mnogo više zaraditi”, navode taksisti.  Oni su apelovali na Rađenovića  da shvati njihove  probleme, jer su na ivici egzistencije.

Oni će žalbu  danas  predati prvom čovjeku Budve.

Upozorili su da će, ukoliko u naredna dva dana ne budu riješeni ovi problemi, biti prinuđeni da primijene radikalne mjere, i svojim automobilima blokiraju izlaze iz grada.

Nelegalni imaju i leđa

Taksisti su ogorčeni jer se svakodnevno suočavaju  sa time, kako tvrde, da  nelegalni prevoznici i oni koji imaju zaštitu policije, nesmetano preuzimaju putnike. 

Legalni taksisti navode da bi za tako nešto bili kažnjeni od iste te policije.

„Mi platimo taksi stajalište, a ispred nas nelegalni uzimaju putnike. Jednostavno, taksiranjem se bavi svako, sobarice, recepcioneri hotela, a posebno policajci. Svako ima svoja vozila na koja preusmjerava putnike, i zato nije čudno što takvu taksi vožnju od Budve do Bečića naplate 30 eura  i prolaze nekažnjeno“, kažu legalni taksiti.

 

Izvor: Vijesti.me

Morska voda čista i pogodna za kupanje

Za razliku od prethodnih analiza morske vode, ovog puta utvrđeno je da rezultati analize sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje su obavljene 1. i 2. jula, pokazuju da je na 98,89 odsto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 1,11 odsto kupališta voda bila K2 klase, kako navode iz JP Morsko dobro.  

Ovakvi podaci ukazuju na to da je voda na kupalištima duž crnogorskog primorja izuzetnog kvaliteta za kupanje i rekreaciju.

 

Izvor: Vijesti.me

Književno veče sa Jasminom Ahmetagić

U utorak, 07. jula, sa početkom u 21 čas, na Trgu pjesnika se nastavlja književni program 29. festivala „Grad teatar“. Gošća Trga je Jasmina Ahmetagić, profesor i teoretičar književnosti iz Beograda, a govoriće o svojoj novoj studiji „Pripovedač i priča“.

Zdravstvena zaštita stranaca u Crnoj Gori

S obzirom na predstojeću ljetnju turističku sezonu i dolazak većeg broja stranih turista u našu zemlju, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, ovim saopštenjem informiše javnost o uslovima i načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite stranih turista koji dolaze iz država sa kojima Crna Gora ima u primjeni Sporazum o socijalnom osiguranju.

Herceg Novi poziva na organizaciju manifestacija

Turistička organizacija Herceg – Novog objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dobijanje podrške za organizovanje tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih manifestacija u periodu jul – septembar 2015.


Predmet Javnog poziva je pružanje podrške i dodjele bespovratnih novčanih sredstava za sufinansiranje organizovanja tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih i drugih manifestacija. Dodjela bespovratnih novčanih sredstava podrazumijeva raspodjelu ukupnog namjenskog iznosa za operativne potrebe organizatora koje su sadržane u zahtjevu i procjenjene razložnim i opravdanim.Imajući u vidu ove ciljeve, konkurs je podijeljen na dvije  teme: tradicionalne događaje i nove manifestacije.

Glavni cilj ovog konkursa je animacija turista u toku ljetnje sezone 2015, valorizacija nedovoljno korištenih kula, trgova i parkova na teritoriji opštine Herceg Novi, kreiranje novih turističkih događaja i definisanje postojećih radi jačanja konkurentnosti i održivosti hercegnovskog turizma, a sve to doprinoseći i podstičući produženje turističke sezone i diversifikaciju turističkog proizvoda u Herceg Novom.

“Pučki” tradicionalni događaji – Povećanje broja “pučkih” tradicionalnih događaja u što više mjesta na teritoriji opštine i njihovo redefinisanje, a u organizaciji je poželjno da učestvuje što veći broj lokalnog stanovništva kako bi se zajedničkim snagama oživio grad.U okviru ovog cilja, Turistička organizacija Herceg Novog namjerava da sufinansira projekte partnerstva koji će učiniti grad atraktivnijim i time na što bolji način zadovoljiti potrebe gosta. Period i dinamika održavanja – jednom sedmično u toku jula i avgusta mjeseca.

Obrazac za prijavu projekta podnosi se Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Njegoševa 47, 85340 Herceg Novi – Izvršnom odboru – sa naznakom:”Program turističke manifestacije. Ne otvarati prije zvanične sjednice Izvršnog odbora po ovoj temi”.Projekti se dostavljaju najkasnije do 10. Jula 2015. godine.

Izvor: Boka news

Vodovod duguje milione

Voda u Budvi je najskuplja u regionu, a pritom ima i nestašica, pa se građani vječito pitaju zašto plaćaju tu astronomsku cijenu. Odgovor leži u tome što je regionalni vodovod upozorio budvanski Vodovod da izmiri svoje milionsko dugovanje za preuzetu vodu iz tog sistem za vodosnabdjevanje, jer je likvidnost tog državnog javnog preduzeća dovedena u pitanje. Oni su upozorili da lokalni primorski vodovodi duguju iznose više od dva miliona eura.


„U junu 2015. je isporučena rekordna količina vode iz Regionalnog vodovoda od  1.178.046 kubika, što predstavlja za 97 odsto veću isporuku od do sada najveće isporuke vode u junu 2012. kada je isporučeno 598.245 kubika, ili 107  odsto veću isporuku u odnosu na jun 2014. kada je isporučeno 567.884 kubika. Navedeno potvrđuje opravdanost vizije Vlade Crne Gore da poslije nekoliko decenija trajanja dileme da li Crnoj Gori treba regionalni vodovod ili ne - i u vremenima globalne ekonomske krize prioritetno pristupi izgradnji regionalnog vodovodnog sistema, tako što 2007. godine donosi odluku da se intenziviraju aktivnosti i da do 2010. godine ulože oko 80 miliona eura u ovaj, do sada, drugi po vrijednosti i značaju izgrađen infrastrukturni objekat u Crnoj Gori. Rekordna isporuka vode je postignuta zahvaljujući činjenici da je ove godine prvi put postignut poslovni dogovor između Regionalnog vodovoda i  svih šest lokalnih vodovoda na Crnogorskom primorju kojima se prvi put istovremeno tokom posljednjih mjeseci isporučuje voda, a tokom juna čak i opštini Herceg Novi. Međutim, drugi značajniji razlog treba tražiti u činjenici da je ova godina karakteristična po veoma malim padavinama, a što je doprinijelo da nestabilnost lokalnih izvora na Crnogorskom primorju dođe do izražaja, dok je izdašnost vodoizvorišta 'Bolje sestre' konstantna i u ovakvim vremenskim uslovima“, naveli su u Regionalnom vodovodu.

Pored navedene činjenice o rekordnoj isporuci vode, Regionalni vodovod, kako navode posljednjih mjeseci bilježi i još jedan, ali neslavan, rekord koji se ogleda u potraživanjima od lokalnih vodovoda, koja na današnji dan iznose preko dva miliona eura.

„Potraživanja iz prethodnog perioda su oko 1,8 miliona eura, dok se oko milion eura odnosi samo na dug budvanskog vodovoda. Da stvar bude apsurdnija, cijele dvije godine DOO Vodovod i kanalizacije Budva odbija inicijativu Regionalnog vodovoda da nesporni dug, shodno potpisanim ugovorima, izmiri u ratama i to dinamikom koju lokalni vodovod predloži. Ovakav predlog je jednoglasno usaglašen i na sjednicama Upravnog odbora Regionalnog vodovoda koji već dvije godine pokušava da riješi ovaj problem zajedno sa menadžmentnom preduzeća uz konstantnu podršku i predsjednika Opštine Budva koji je ulagao napor da se postigne dogovor. Da ova poslovna situacija bude još intrigrantnija, budvanski vodovod 26. januara 2015. kod Agencije za zaštitu konkurencije pokreće postupak da se zaštiti od monopola Regionalnog vodovoda. Postavlja se pitanje zbog čega? Zbog monopola Regionalnog vodovoda koji se ogleda u izdašnosti izvorišta 'Bolje sestre', čak i kada presuše lokalni izvori pa budvanski vodovod 'mora' da kupuje vodu iz Regionalnog vodovoda? Ili zbog visokog kvaliteta vode izvorišta 'Bolje sestre'? Ili zbog cijene koja iznosi 0,29 eura po kubiku, i koja je kao takva nekoliko puta niža od cijene vode budvanskog vodovoda?“, pitaju se u Regionalnom vodovodu.

Prema njihovim riječima  ako ima logike u ovoj priči, ako iko treba da bude procesuiran kod Agencije za zaštitu konkurencije to je upravo budvanski vodovod koji zahvaljujući visokim cijenama vode i drugih usluga, ostvaruje ekstraprofit posebno na „preprodaji“ vode koju preuzme iz Regionalnog vodovoda.

„Naime, vodu u vrijednosti duga od milion eura, budvanski vodovod je fakturisao građanima i privrednim subjektima Budve za nekoliko miliona eura više, što se lako može provjeriti na osnovu zvaničnih cijena vode. Ili možda Vodovod u Budvi traži zaštitu od konkurencije od poslovnog partnera koji mu uz ostvarivanje ne malog profita, omogućava i potpuno obavljanje osnovne djelatnosti koja se ogleda u urednom  vodosnabdjevanju građana i turista koji zahvaljujući postojanju Regionalnog vodovoda mogu da  zaborave turističke  sezone prije 2010. godine kada smo turiste dočekivali sa parolama 'IMA VODE'! Navedeni poslovni odnos budvanskog vodovoda prema Regionalnom vodovodu, dovodi u pitanje i likvidnost našeg preduzeća koje uredno servisira kreditne obaveze u iznosu od oko tri miliona eura na godišnjem nivou, odnosno cijelih 70 odsto prihoda JP u 2014. godini. Posljedice ovakvog odnosa budvanskog vodovoda  mogu biti pogubne i po državni budžet, jer međunarodni kreditori u slučaju kašnjenja isplate kreditnih rata mogu aktivirati garancije u iznosu od oko 30 miliona eura. Da li je riječ o odgovornoj poslovnoj politici i zaštiti interesa stanovništva Budve i turističkih poslenika, neka svako za sebe zaključi, ali svakako želimo saopštiti da ovakav odnos ne baštini odgovoran odnos prema ovom važnom državnom projektu, bez koga bi uslovi života tokom ljetnjih mjeseci bili nehumani u Budvi, kao i na cijelom Crnogorskom primorju, a o razvoju turizma ne bi mogli ni razgovarati“, upozorili su iz Regionalnog vodovoda.

Oni su upozorili i donosioce odluka u DOO Vodovod i kanalizacija Budva, da će takav odnos prema neizmirivanju duga iz prethodnog perioda tretirati kao odnos „neurednog platiše“.

„Usljed nepoštovanja Ugovora pristupićemo i drugim mjerama koje nam stoje na raspolaganju shodno članu 13. Zakona o regionalnom vodosnabdjevanju. Ipak, izražavamo očekivanje da će donosioci odluka u Budvi svojim aktivnim odnosom prema ovom problemu uticati na lokalni vodovod da odgovorno pristupi realizovanju svojih poslovnih obaveza. Zbog svega navedenog, a ne samo zbog poslovnih interesa Regionalnog vodovoda, već prije svega zbog javnog interesa koji se ogleda u daljem razvoju Budve kao prestižne tirustičke destinacije, i putem javnosti, još jednom, pozivamo na hitno zakazivanje sastanka na kom bi usaglasili korektnu poslovnu politiku, jer Regionalni vodovod osim što obezbjeđuje nedostajuće količine vode za piće budvanskom vodovodu nije osnovano da ga još i dodatno finansira“, navode iz regionalnog vodovoda.

 

Izvor: Vijesti.me

Najzanimljivije fešte koje zbližavaju ljude

Svijet je pun zabavnih i otkačenih ljudi i ovi festivali su dokaz toga. Fotografije koje slijede predstavljaju najluđe, haotične i šarolike festivale i događaje, koji okupljaju i spajaju milione ljudi iz najrazličitijih djelova svijeta. Od "borbi hranom", kao, na primjer, bacanje grožđa u Australiji i borba paradajzima u Španiji do podvodnih muzičkih festivala ili bebi- skokova, za svakoga ima ponešto.
Festivali sami po sebi nude ogromno iskustvo i pomažu vam da bolje upoznate zemlju u koju dolazite. Prije nego što se odlučite za bilo kakvo putovanje, obavezno proučite da li u toj zemlji ima festivala i jedno je sigurno, odličan provod je zagarantovan.


O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti