Koja marketing oruđa da koristim kao mala firma?
Marketing predstavlja svaki dijelić kontakta koji firma ima sa spoljašnjim svijetom. Svaki dijelić kontakta. To znači obilje marketinških mogućnosti. Ne znači ulaganje novca.
Marketing je umjetnost promjene mišljenja ljudi – ili pak navođenja da ostanu pri svom mišljenju ako su već u poslu sa vama.
Naglasiću da je zadržavanje postojećih mušterija čak i bitniji dio posla, jer statistika kaže da vas šest puta više košta da prodate proizvod novom klijentu nego starom.
Zaradili deset puta manje od Hrvata
Crna Gora je za prvih devet mjeseca od turizma zaradila 711 miliona eura, što je gotovo deset puta manje nego što je prihod susjedne nam, konkuretske Hrvatske. Prema zvaničnim podacima Nacionalne turističke orgnizacije prihodi Crne Gore su za 2.9 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, ali magična brojka od milijarde je još "misaona imenica" za naš turizam.
Hrvatska je u periodu od januara do septembra prošle godine od turizma zaradila 6,6 milijardi evra, što su zvanični podaci koje je prije neki dan objavila Hrvatska narodna banka.
Prema zvaničnoj statistici, u tri ljetnja mjeseca Hrvatska je ostvarila prihod od 200 miliona evra veći nego prošle godine. Procjena je da će ukupna zarada u 2013. biti nešto veća od sedam milijardi eura.
Rekordnu zaradu od turizma Hrvatska je ostvarila 2008. godine, kada je prihod iznosio nešto manje od sedam i po milijardi eura.
Od obale prihodovali 6 miliona eura
Javno preduzeće Morsko dobro, prihodovalo je minule godine iz izdavanja na korišćenje djelova obale, nevjerovatnih šest miliona eura, od kojih su tri miliona eura uplaćena na račune šest lokalnih uprava od Ulcinja do Herceg Novog.
„Upravljanje plažama i kupalištima kao bitnom segmentu turističke ponude Crne Gore, predstavlja jedan od prioriteta Javnog preduzeća, koji pored uređenja, opremanja i standardizacije postojećih prirodnih i izgrađenih plaža, obuhvata i izgradnju i uređenje novih kupališta, saglasno planskim dokumentima. U 2013. realizovali smo sve planirane aktivnosti u dijelu ostvarenih prihoda, izgradnje, infrastrukture, održivog razvoja i zaštite morskog dobra“, kazao je direktor Rajko Barović na godišnjem skupu sa novinarima.
On je naveo da je prihodom od šest miliona eura po osnovu naknade za korišćenje morskog dorba značajno doprinijelo punjenju državne i opštinskih kasa.
„Time je obezbijeđen i novac za ulaganje u obalu, u cilju održivog razvoja i poboljšanja turističkih kapaciteta crnogorske obale. Prihodi od naknade za korišćenje morskog dobra raspoređuju se tako da 50 odsto pripada opštinama, a 50 odsto javnom preduzeću, što znači da je lokalnim upravama pripalo tri miliona eura. Ovogodišnji viši nego pozitivni rezultati javnog preduzeća, su važni u kontekstu opšteg finansijskog stanja u zemlji i negativnih rezultata poslovanja firmi“, ocijenio je Barović.
On je naglasio da je Služba za ustupanje tog javnog preduzeća, sprovela 18 javnih nadmetanja za ustupanje slobodnih djelova obale, kupališta i prirodnih lokacija, te sprovela 683 javnih postupaka.
„Tokom minule godine, eko priznanje Plava zastavica dobilo je 17 kupališta, dok je šest plaža bilo u pilot fazi programa. U dijelu zaštite, javno preduzeće ostvarilo je punu saradnju, posebno sa Upravom za inspekcijske poslove, policijom i tužilaštvom. Sve planirane investciije u 2013. relaizovane su ili započete u skladu sa planom investicija u saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i primorskim opštinama. Godinu za nama obilježilo je i otvaranje nove službe za pomorstvo, a sve u cilju upravljanja lukama od lokalnog značaja, dok je u postupku otvaranje novih kancelarija u Baru i Tivtu“, zaključio je Barović.
Budva čista i u 2014.
Gradsko Komunalno preduzeće, planira da tokom ove 3 godine petinu, od ukupno hiljadu kontejnera, koji se nalaze u gradu zamijeni novim, te nabavi i 200 novih, za otpatke, kako bi čistoću u gradu podigao na veći nivo. Planirana je i nabavka nove mehanizacije, te nekoliko velikih kontejnera, kako bi se "pokrila kritična mjesta u gradu .
„ Postavili smo preso kontejnere na šest lokacija u Budvi koji su se pokazali dobri. Kupili smo vozila, uradili dosta toga na recikliranju papira i plastike i imamo značajne planove za ovu godinu na planu održavanja javnih površina u čistom i urednom stanju.
Planiramo da dokupimo i usavršimo naš vozni park mehanizacijom, prvo kupovinom dvije nove čistilice. Vjerujem da ćemo uspjeti da obezbijedimo dovoljno sredstava za nabavku vozila koje je vrlo potrebno za održavanje čistoće grada, odnosno za vozila koja su potrebna u dijelu kontakt zone Starog grada, budućeg šetališta u Petrovcu. Planiramo da nabavimo još par preso kontejnera za neka krizna mjesta gdje se nalaze restorani i da na taj način spriječimo neke negativne stvari koje se dešavaju kod deponovanja komunalnog otpada. Vrlo je bitno da planiramo obnoviti, odnosno kupiti nove kontejnere. To nam je neophodno jer su stari dotrajali i na tom planu, zamjena 200 od postojećih 1.000 kontejnera bio bi uspjeh u ovoj godini“, istakao je direktor Komunalnog preduzeća Đorđe Medin najavljujući plan preduzeća za ovu godinu
Prema njegovim riječima dotrajale su i kante za smeće koje su dosta polomljene, često pokradene, bez uložaka.
„Planiralo smo 200 kanti za smeće da kupimo. Planiramo da napravimo jednu ekipu za izvođenje manjih građevinskih radova, manju građevinsku grupu, koja će nam biti od pomoći za pravljenje i građenje kontejnerskih stanica. U prošloj godini smo uradili jednu kod zgrade Nivela i to se pokazalo jako dobro, uredno. Veći broj takvih uređenih prostora bi značajno doprinio boljem izgledu grada. U ovoj godini Komunalno preduzeće je preuzelo od Opštine putem Statuta i akata opštine, tri nove djelatnosti, i to vrlo bitne. To su zaprašivanje komaraca, vertikalna i horizontalna saobraćajna signalizacija i dopuna postojeće djelatnosti, a to je održavanje javne rasvjete u dijelu većih investicionih zahvata, većih radova, prekopavanja ulica, zamjene kablova i stubova“, zaključio je Medin.
Ozelenjavaju Budvu
Medin je naglasio da će se ove godine posebno pozabaviti održavanju i rekonstrukciji javnih zelenih površina.
„To je ono gdje za najmanje novca i angažovanih sredstava iz budžeta može da se najviše dobije nekih boljitaka u izgledu grada i najviše onog što Budvi u ovom trenutku možda i nedostaje.“
„Kada kažem nove zelene javne površine, mislim na nova tri kružna toka, koja su planirana da se rade ove godine, kod nekadašnjeg Gugijevog stovarišta , na obilaznici kod skretanja za hotel The Queen of Montenegro na bečićkom bulevaru i kružni tok na ulazu u Petrovcu. Veliki posao je i rekonstrukcija glavnog petrovačkog parka na šetalištu. Planovi su da se rekonstruišu i neki postojeći kružni tokovi. To je rekonstrukcija skvera na cetinjskoj raskrsnici, skvera kod ulaza u hotel „Maestral“, a planiramo da uredimo prostor od Lastve Grbaljske, uski zeleni pojas do skretanja na Jaz. Ukoliko ikako bude mogućnosti ono što želimo je totalna rekonstrukcija zelenila na budvanskom bulevaru, iako smo tu već neke pokmake napravili“, istakao je Medin
Poslije gej kruzera, stižu svingeri
Luksuzni, 180 metara dugi brod, na putovanje kreće iz Venecije, a zaustavlja se u Zadru, Splitu, Hvaru, Kotoru i Dubrovniku, nakon čega se vraća u Veneciju, prenosi portal Vijesti.
Na internet portalu za upoznavanje svingerskih parova sdc.com oglašava se "zavodljivo i privlačno krstarenje duž hrvatske rivijere", a luksuzni kruzer će osim Zadra, Splita, Hvara i Dubrovnika posjetiti i Kotor.
Osvanula još jedna jelka
Kao dio novog vizulenog identiteta Budve i projekta ukrašavanja grada, uoči predstojećeg Božića, na trgu ispred Staroga grada osvanula je nova jelka - instalacija.
Napravljena od greda i palminih grana, ova iluminativna instalacija visoka je šest i po metara.
Njena "sestra" jelka, postavljena na kružnom toku - samo 50 metara od Starog grada, već je izazvala oprečna mišljenja u gradu, a bila je i na meti vandala.
FOTOBOMBA Morski pas vrebao dva mala surfera
Jedna majka je na kalifornijskoj plaži fotografisala svog 12-godišnjeg sina dok je s prijateljem surfao, ali njena je fotka na kraju ispala fotobomba nakon što se na njoj našao i nepozvan gost.
Evo zašto su Dubrovčani poludjeli na Crnogorce
U Sloveniji je snimljena fotografija reklame za crnogorsku turističku ponudu, na kojoj je uredno prikazan noćni pejzaž Dubrovnika, prenosi dubrovniknet.hr, a u svojim prilozima su čak prenijele hrvatske televizije.
Pomenuti oglasni ekran u Sloveniji nudi putni aranžman u Crnoj Gori, za 440 eura, no destinacija na fotografiji nema veze s tom zemljom. Odatle i ljutnja da Crnogorci tako koriste Dubrovnik i njegove ljepote kako bi promosirali svoju obalu.
Dubrovčane je to pak dosta razljutilo. 'Kako se usude? Pa to je jako čudno da se netko odvažio, pa Dubrovnik je svjetski poznat, kazala je jedna Dubrovčanka. 'To nije uredu, uvijek se neko kiti tuđim perjem', kazao je jedan Dubrovčanin.
Nama baš i nije najjasnije, jer je ipak u pitanju reklamni pano neke nezavisne agencije, koji čak i nije urađen najbolje. Vi procijenite.
Nove plaže u Kotoru
JP “Morsko dobro” planira značajne investicije na području kotorske opštine, a u toku je izrada planske dokumentacije i pribavljanje odobrenja za izradu pješačke staze i rasvjete u dužini od 2,1 kilometar, od Perasta do Risna, što bi trebalo da košta oko 800 hiljada eura.
U toku je javni tender za izradu glavnog projekta za uređenje i sanaciju nekoliko velikih ponti i mandraća na zapadnom dijelu Dobrote, ukupne površine oko 1300 metara kvadratnih, prenosi TV Boka.
Kada su u pitanju nove plaže koje planira da uradi JP “Morsko dobro” na kotorskoj obali, završen je glavni projekat i u toku je pribavljanje odobrenja za rekonstrukciju i sanaciju postojećeg kupališta na istočnom kraju Perasta, na lokaciji “Borići”, čija je predračunska vrijednost oko 400 hiljada eura.
Osim ovih projekata, u toku je revizija projekta i pribavljanje odobrenja za gradnju nove plaže u Risnu, na lokaciji od Doma slijepih do objekta “Stara Slanica” u dužini od 120 metara.
Predračunska vrijednost ovog projekta iznosi oko 750 hiljada eura, a namjera će se realizovati putem privatno-javnog partnerstva. Takođe, u planu je izrada nautičkih planova, kao i nabavljanje i postavka bokobrana na pristaništu Perast (cdm)
VIDEO Uništava li globalni turizam svijet?
Novi dokumentarac naziva "Gringo Trails" (Gringo putevi), ukazuje na problem nekontrolisanog turizma u nekim dijelovima svijeta, koji nepovratno narušava okoliš i domorodačku kulturu.
Američki antropolog Pegi Vail autor je dokumentarca "Gringo Trails", a isti je sniman više od deset godina. U njemu se posmatraju učinci neplanskog turizma i krivo usmjerenog rasta turističke industrije u zemljama u razvoju.
Koristeći dramatične primjere sa svih kontinenata, poput devastirajućeg uticaja hedonističkih partyja na plažama tajlandskog ostrva Koh Pha Ngan, dokumentarac je dirljivog, informativnog te povremeno i elementarnog karaktera.
Njegova priča počinje i završava u Boliviji i fokusira se na autobiografsku knjigu izraelskog autora Yossija Ginsberga, o njegove tri nedjelje u bolivijskoj tropskoj šumi 1981. godine, izgubljenog i suočenog sa smrti u brojnim prilikama.
Upravo njegova priča o preživljavanju na tako negostoljubivom mjestu podstakla je mnoge avanturiste u Boliviju, stvarajući pritisak na već ionako krhak ekosistem te zemlje.
"Gringo Trails" se odnosi na dobro utabane puteve po cijeloj planeti od strane "velike grupe putnika s puno moći", ističe Vail za CNN. "Gringo" inače više ne znači samo bjelačko lice, dodaje ona.
Problem je zapravo u tome da što više ljudi dolazi u zemlje poput Bolivije, koje imaju neadekvatno razvijenu turističku infrastrukturu. Veliki turistički operateri koriste i ubiru sve beneficije takvog stanja, kaže Vail.
Vail je mišljenja da ako netko putuje u drugu zemlju samo da bi partijao, da je to najgori mogući razlog za posjet toj zemlji. Partijati se može i doma, zaključuje, a u ovom slučaju turistička se destinacija koristi kao pozadina.
Pogledajte trejler za film. foto: Youtube screenshot (dnevnik.hr)
More...
Ministar Gvozdenović konkretno o Amanu i Asu
Porodični raspust u hotelu s pet zvjezdica!
Ukupna zarada u Crnoj Gori tri miliona
Budva zaradila 2.5 miliona
