Budva čista i u 2014.

Gradsko Komunalno preduzeće, planira da tokom ove 3 godine petinu, od ukupno hiljadu kontejnera, koji se nalaze u gradu zamijeni novim, te nabavi i 200 novih, za otpatke, kako bi čistoću u gradu podigao na veći nivo. Planirana je i nabavka nove  mehanizacije, te nekoliko velikih kontejnera, kako bi se "pokrila kritična mjesta u gradu .

 „ Postavili smo preso kontejnere na šest lokacija u Budvi koji su se pokazali dobri. Kupili smo vozila, uradili dosta toga na recikliranju papira i plastike i imamo značajne planove za ovu godinu na planu održavanja javnih površina u čistom i urednom stanju.

Planiramo da dokupimo i usavršimo naš vozni park mehanizacijom, prvo kupovinom dvije nove čistilice. Vjerujem da ćemo uspjeti da obezbijedimo dovoljno sredstava za nabavku vozila koje je vrlo potrebno za održavanje čistoće grada, odnosno za vozila koja su potrebna u dijelu kontakt zone Starog grada, budućeg šetališta u Petrovcu. Planiramo da nabavimo još par preso kontejnera za neka krizna mjesta gdje se nalaze restorani i da na taj način spriječimo neke negativne stvari koje se dešavaju kod deponovanja komunalnog otpada. Vrlo je bitno da planiramo obnoviti, odnosno kupiti nove kontejnere. To nam je neophodno jer su stari dotrajali i na tom planu, zamjena 200 od postojećih 1.000 kontejnera bio bi uspjeh u ovoj godini“, istakao je direktor Komunalnog preduzeća Đorđe Medin najavljujući plan preduzeća za ovu godinu

 Prema njegovim riječima dotrajale su i kante za smeće koje su dosta polomljene, često pokradene, bez uložaka.

„Planiralo smo 200 kanti za smeće da kupimo. Planiramo da napravimo jednu ekipu za izvođenje manjih građevinskih radova, manju građevinsku grupu, koja će nam biti od pomoći za pravljenje i građenje kontejnerskih stanica. U prošloj godini smo uradili jednu kod zgrade Nivela i to se pokazalo jako dobro, uredno. Veći broj takvih uređenih prostora bi značajno doprinio boljem izgledu grada. U ovoj godini Komunalno preduzeće je preuzelo od Opštine putem Statuta i akata opštine, tri nove djelatnosti, i to vrlo bitne. To su zaprašivanje komaraca, vertikalna i horizontalna saobraćajna signalizacija i dopuna postojeće djelatnosti, a to je održavanje javne rasvjete u dijelu većih investicionih zahvata, većih radova, prekopavanja ulica, zamjene kablova i stubova“, zaključio je Medin.

Ozelenjavaju Budvu

Medin je naglasio da će se ove godine posebno pozabaviti održavanju i rekonstrukciji javnih zelenih površina.

„To je ono gdje za najmanje novca i angažovanih sredstava iz budžeta može da se najviše dobije nekih boljitaka u izgledu grada i najviše onog što Budvi u ovom trenutku možda i nedostaje.“

„Kada kažem nove zelene javne površine, mislim na nova tri kružna toka, koja su planirana da se rade ove godine, kod nekadašnjeg Gugijevog stovarišta , na obilaznici kod skretanja za hotel The Queen of Montenegro na bečićkom bulevaru i kružni tok na ulazu u Petrovcu.  Veliki posao je i rekonstrukcija glavnog petrovačkog parka na šetalištu. Planovi su da se rekonstruišu i neki postojeći kružni tokovi. To je rekonstrukcija skvera na cetinjskoj raskrsnici,  skvera kod ulaza u hotel „Maestral“, a  planiramo da uredimo prostor od Lastve Grbaljske, uski zeleni pojas do skretanja na Jaz. Ukoliko ikako bude mogućnosti  ono što želimo je totalna rekonstrukcija zelenila na budvanskom bulevaru, iako smo tu već neke pokmake napravili“, istakao je Medin

Poslije gej kruzera, stižu svingeri

Luksuzni, 180 metara dugi brod, na putovanje kreće iz Venecije, a zaustavlja se u Zadru, Splitu, Hvaru, Kotoru i Dubrovniku, nakon čega se vraća u Veneciju, prenosi portal Vijesti.

Na internet portalu za upoznavanje svingerskih parova sdc.com oglašava se "zavodljivo i privlačno krstarenje duž hrvatske rivijere", a luksuzni kruzer će osim Zadra, Splita, Hvara i Dubrovnika posjetiti i Kotor.

Osvanula još jedna jelka

Kao dio novog vizulenog identiteta Budve i projekta ukrašavanja grada, uoči predstojećeg Božića, na trgu ispred Staroga grada osvanula je nova jelka - instalacija.

Napravljena od greda i palminih grana, ova iluminativna instalacija visoka je šest i po metara.

Njena "sestra" jelka, postavljena na kružnom toku - samo 50 metara od Starog grada, već je izazvala oprečna mišljenja u gradu, a bila je i na meti vandala.

FOTOBOMBA Morski pas vrebao dva mala surfera

Jedna majka je na kalifornijskoj plaži fotografisala svog 12-godišnjeg sina dok je s prijateljem surfao, ali njena je fotka na kraju ispala fotobomba nakon što se na njoj našao i nepozvan gost.

Evo zašto su Dubrovčani poludjeli na Crnogorce

U Sloveniji je snimljena fotografija reklame za crnogorsku turističku ponudu, na kojoj je uredno prikazan noćni pejzaž Dubrovnika, prenosi dubrovniknet.hr, a u svojim prilozima su čak prenijele hrvatske televizije.

Pomenuti oglasni ekran u Sloveniji nudi putni aranžman u Crnoj Gori, za 440 eura, no destinacija na fotografiji nema veze s tom zemljom. Odatle i ljutnja da Crnogorci tako koriste Dubrovnik i njegove ljepote kako bi promosirali svoju obalu. 


Screen_Shot_2014-01-04_at_10.57.37_AM.png

Dubrovčane je to pak dosta razljutilo. 'Kako se usude? Pa to je jako čudno da se netko odvažio, pa Dubrovnik je svjetski poznat, kazala je jedna Dubrovčanka. 'To nije uredu, uvijek se neko kiti tuđim perjem', kazao je jedan Dubrovčanin.

Nama baš i nije najjasnije, jer je ipak u pitanju reklamni pano neke nezavisne agencije, koji čak i nije urađen najbolje. Vi procijenite.

Nove plaže u Kotoru

JP “Morsko dobro” planira značajne investicije na području kotorske opštine, a u toku je izrada planske dokumentacije i pribavljanje odobrenja za izradu pješačke staze i rasvjete u dužini od 2,1 kilometar, od Perasta do Risna, što bi trebalo da košta oko 800 hiljada eura.

U toku je javni tender za izradu glavnog projekta za uređenje i sanaciju nekoliko velikih ponti i mandraća na zapadnom dijelu Dobrote, ukupne površine oko 1300 metara kvadratnih, prenosi TV Boka.

Kada su u pitanju nove plaže koje planira da uradi JP “Morsko dobro” na kotorskoj obali, završen je glavni projekat i u toku je pribavljanje odobrenja za rekonstrukciju i sanaciju postojećeg kupališta na istočnom kraju Perasta, na lokaciji “Borići”, čija je predračunska vrijednost oko 400 hiljada eura.

Osim ovih projekata, u toku je revizija projekta i pribavljanje odobrenja za gradnju nove plaže u Risnu, na lokaciji od Doma slijepih do objekta “Stara Slanica” u dužini od 120 metara.

Predračunska vrijednost ovog projekta iznosi oko 750 hiljada eura, a namjera će se realizovati putem privatno-javnog partnerstva. Takođe, u planu je izrada nautičkih planova, kao i nabavljanje i postavka bokobrana na pristaništu Perast (cdm)

VIDEO Uništava li globalni turizam svijet?

Novi dokumentarac naziva "Gringo Trails" (Gringo putevi), ukazuje na problem nekontrolisanog turizma u nekim dijelovima svijeta, koji nepovratno narušava okoliš i domorodačku kulturu.

Američki antropolog Pegi Vail autor je dokumentarca "Gringo Trails", a isti je sniman više od deset godina. U njemu se posmatraju učinci neplanskog turizma i krivo usmjerenog rasta turističke industrije u zemljama u razvoju.

Koristeći dramatične primjere sa svih kontinenata, poput devastirajućeg uticaja hedonističkih partyja na plažama tajlandskog ostrva Koh Pha Ngan, dokumentarac je dirljivog, informativnog te povremeno i elementarnog karaktera.

Njegova priča počinje i završava u Boliviji i fokusira se na autobiografsku knjigu izraelskog autora Yossija Ginsberga, o njegove tri nedjelje u bolivijskoj tropskoj šumi 1981. godine, izgubljenog i suočenog sa smrti u brojnim prilikama.

Upravo njegova priča o preživljavanju na tako negostoljubivom mjestu podstakla je mnoge avanturiste u Boliviju, stvarajući pritisak na već ionako krhak ekosistem te zemlje.

"Gringo Trails" se odnosi na dobro utabane puteve po cijeloj planeti od strane "velike grupe putnika s puno moći", ističe Vail za CNN. "Gringo" inače više ne znači samo bjelačko lice, dodaje ona.

Problem je zapravo u tome da što više ljudi dolazi u zemlje poput Bolivije, koje imaju neadekvatno razvijenu turističku infrastrukturu. Veliki turistički operateri koriste i ubiru sve beneficije takvog stanja, kaže Vail.

Vail je mišljenja da ako netko putuje u drugu zemlju samo da bi partijao, da je to najgori mogući razlog za posjet toj zemlji. Partijati se može i doma, zaključuje, a u ovom slučaju turistička se destinacija koristi kao pozadina.

Pogledajte trejler za film. foto: Youtube screenshot (dnevnik.hr)

Ministar Gvozdenović konkretno o Amanu i Asu

“Crna Gora treba dodatno da radi  na privlačenju brendiranih operatora. Pojava Amana  prije sedam godina, značajno je uticala na dodatno  pozicioniranje naše države kao  značajne turističke destinacije”, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On je juče razgovarao sa vodećim hotelijerima u Petrovcu u hotelu “Palas”.

Uvjeren da će se naći rješenje i omogućiti usvajanje aneksa ugovora o produženju zakupa i smanjenje kirije „Adriatic propertrisu“ i „Aman rizortsu“. Izjašanjavanje oko projekta vezanog za Sveti Stefan i  Aman je odloženo, jer treba da se obave dodatne konsultacije.

“Argumenti su  na strani Vlade. Siguran sam da će se u jednoj kontinuiranoj komunikaciji naći najbolje rješenje da Aman bude u Crnoj Gori, i na taj način pošaljemo  poruku i drugim operatorima i turističkim radnicima  koji smatraju da na taj način treba pozicionirati  destinacije” kazao je Gvozdenović.

Kada je riječ o drugim privatizacijama, one se analiziraju , kao i to kako pokrenuti  projekte koji su vezani sa Herceg Novi, Ulcinj za sjever Crne Gore.

“Traže se određena rješenja sa Investiciono razvojnim fondom. Postoji određena spremnost Fonda, da se u saradnji sa državnim institucijama, dođe u kapital tih društava, i na taj način se stvore uslovi za novi kreditnu podršku. Ključni je cilj da dođemo do novih starih hotela i poboljšamo našu ponudu i na taj način obezbijedimo veći kvalitet ponude, jer nemamo dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta”, kazao je Gvozdenović.   

Postupci o privatizacijama hotela na Žabljaku, Herceg Novom i Budvi, pred Privrednim sudom su otpočeli, a od hotelijera se traže valjane garancije.

 “Pokrenuli smo process za raskid četiri ugovora. Sa hotelom “Centar” sklopljen je novi aneks ugovora , koji je definisao izgradnju hotela sa četiri zvjezdice, koji bi trebao da bude završen za dvije godine. Sa hotelom “As” u Perazića dolu, te žabljačkim “Jezerima” i “Planinkom”, koji su privatizovani, pokrenuti su procesi. Da li će u međuvremenu doći do nekih rješenja, dobro bi bilo. Traže se određena rješenja.

Za hotel “As” dostavljena je garancija od tri milina eura, koja bi trebalo dodatno da se  provjeri, kako bi mogao da se potpiše aneks ugovora.  Centralna banka i ostale institucije, treba da provjere da li su te garancije naplative i na prvi poziv da bi moglo da se ide u dalju proceduru. Za hotele “ Planinka” i “Jezera” , takođe postoje predlozi. Ali ukoliko se ubrzo ne nađu najefikasnije rješenja , proces pred Privrednim sudom i u okviru toga pravosudni organi, zauzeće svoje stavove i poništiti tu privatizaciju. I stvoriti uslove za novi razvoj”, zaključio je Gvozdenović.

Porodični raspust u hotelu s pet zvjezdica!

Kompanija Montenegro Stars Hotels Group, koja gazduje elitnim “Splendidom” ponudila je povoljne cijene za sve koji žele da zimski raspust provedu na moru u hotelu sa 5 zvjezdica u periodu od 6. do 26. januara.

Ukupna zarada u Crnoj Gori tri miliona

Crna Gora iz godine u godinu potvrđuje epitet hit destinacije u Regionu kada je u pitanju provod u najluđoj noći u godini.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti