Uhvaćeni pljačkaši
Službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova – Centra bezbjednosti Herceg Novi i Odjeljenja bezbjednosti Tivat rasvijetlili su dva imovinska delikta.
Naime, službenici CB Herceg Novi su, Osnovnom državnom tužiocu u Herceg Novom, podnijeli krivičnu prijavu protiv B.L. (18), rođenog u Beogradu, nastanjenog u Herceg Novom, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.
Osnovano se sumnja da je B.L, 04. februara 2014. godine, oko 20,00 časova, u naselju Podi u Herceg Novom, od V.K. otuđio torbu sa novcem, telefonom, dokumentima i nakitom.
On je, kako se sumnja, navukao kapuljaču od jakne na glavu i prišao vozilu, vlasništvo oštećene V.K. Kada je V.K. ušla u svoje vozilo i krenula da ga stavi u pogon, B.L. je, sumnja se, otvorio suvozačeva vrata i zgrabio torbu koja se nalazila na suvozačevom sjedištu, nakon čega se dao u bjekstvo.
U torbi koja je otuđena nalazili su se novac u iznosu od 750 eura, mobilni telefon „Nokia“ za dopunu pripejd računa vlasništvo jednog mobilnog operatora, lična dokumenta i zlatni lančić sa tri zlatna privjeska.
Službenici CB Herceg Novi su postupili po prijavi i u veoma kratkom roku identifikovali osumnjičeno lice.
ODT u Herceg Novom se izjasnio da se u konkretnom slučaju radi o težem obliku krivičnog djela, odnosno o KD teška krađa počinjena na opasan ili naročito drzak način.
Krivična prijava protiv B.L. je, 05. februara 2014. godine, shodno nalogu tužioca, podnijeta u redovnom postupku.
Službenici OB Tivat su juče, 06. februara 2014. godine, Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru podnijeli poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom počiniocu, protiv M.S. (58), rođenog u Nikšiću, nastanjenog u Tivtu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo krađa.
Sumnja se da je M.S, 03. februara 2014. godine, sa parking prostora u Dalmatinskoj ulici u Tivtu, otuđiio vozilo „Jugo 55“, vlasništvo M.P. iz Tivta.
M.S. je potom, kako se sumnja, vozilo prodao jednom otpadu sekundarnih sirovina, kako bi ovo vozilo bilo rastavljeno i prodato u djelovima, što su policijski službenici spriječili. Oni su, naime, u kratkom roku pronašli vozilo, u ispravnom stanju, koji su potom vratili vlasnici.
Nadležni tužilac je naložio da je krivična prijava protiv M.S. podnese u redovnom postupku.
Pred evropskim parlamentom Hrvatska zatražila: Vratite nam brod "Jadran"
Prvi put na najvišem evropskom političkom nivou, u Evropskom parlamentu u Strazburu pomenuto je pitanje preuzimanja školskog jedrenjaka „Jadran“ od strane Hrvatske.
Zastupnik Andrej Plenković, kao član Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, govorio je u zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Evropskoj uniji, te je podržao nastavak proširenja EU-a na BiH, Makedoniju i Crnu Goru. U svom izlaganju Plenković pomenuo je i naš „Jadran“:
- Pozdravljam napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, a posebno otvaranje poglavlja 23 i 24. Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak „Jadran“, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj - kazao je Plenković pred EU parlamentom.
Plenkovićevo izlaganje pratili su Štefan File, povjerenik Evropske unije za proširenje, Evangelos Venizelos, ministar inostranih poslova Grčke koja je preuzela presjedavanje EU-om, te izvjestitelji Doris Pak, Ričard Hovit i Čarls Tanok.
Marinu vratiti gradu Baru
Gradsku AD “Marinu“ treba vratiti na upravljanje gradu, saglasni su građani Bara, pokazala je anketa, koju je na 300 ispitanika, starosti od 25 do 70 godina sproveo u Baru lokalni odbor Pozitivne Crne Gore.
Posjeta van očekivanja
Iako je zima, i hoteli su uglavnom zatvoreni, u Budvi trenutno boravi 661 gost, što je za 70 odsto više nego početkom februara prošle godine. Ovo su podaci koje je danas saopštila Turistička organizacija Budve. Prema njihovoj statistici 460 gostiju, ili duplo više nego lani, je smješteno u hotelima, dok je u privatnom smještaju 201 gost, ili za trećinu više.
foto: Miloš Ćetković
Porez za eksploataciju nafte u Crnoj Gori
Vlada Crne Gore, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Milo Đukanović, utvrdila je Prijedlog Zakona o porezu na ugljovodonike. Predloženim Zakonom uvodi se novi fiskalitet i kreira politika oporezivanja dobiti od vađenja nafte i gasa iz ležišta, kao i dobiti od izgradnje ili korišćenja postrojenja i prateće opreme za proizvodnju, isporuku i transport nafte i gasa. Imajući u vidu da se radi o iskorišćavanju neobnovljivih prirodnih resursa, Vlada se opredijelila da ovim zakonom, kao lex specialisom, definiše poreski sistem u naftnoj industriji po modelu ekstra poreza, istovremeno stvarajući uslove za uspostavljanje dugoročnog i predividog sistema oporezivanja prihoda od ugljovodonika. Zakonom je definisana poreska stopa od 59 odsto, a ostvareni prihodi od oporezivanja upstream aktivnosti će se rasporedjivati tako što će se u budžet Crne Gore usmjeravati 20 odsto, dok bi se 80 odsto izdvajalo u poseban fond za upravljanje ovim sredstvima, kojima će se u budućnosti finansirati razvojni projekti od nacionalnog interesa.
Pokušao da proda 330 grama skanka
Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, Centra bezbjednosti Herceg Novi i Grupe za suzbijanje droge Herceg Novi, Kotor i Tivat su kod M.Z. (23) iz Nikšića pronašli oko 330 grama skanka, za koji se sumnja da je bio namijenjen stavljanju u promet ka jednom licu, i procesuirali ga zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Ribari traže povlastice da bi opstali
Direktor Udruženja profesionalnih ribara “Južni Jadran“ iz Bara Boško Ivanović kazao je da Crna Gora nema strategiju razvoja ribarstva, a za to ribari nisu krivi.
“Trenutno u Crnoj Gori ne postoji pogon za preradu ribe. Fabrika u Rijeci Crnojevića je zatvorena. Država u narednom periodu treba da obezbijedi mjesto za ribarske brodove. Sada su vezani na kraju barske marine, ali ne znamo koliko ćemo tamo moći da ostanemo zbog planova AD “Marine” i prodaje ovog preduzeća“, kazao je za Novosti Ivanović, a prenosi barinfo.me
Prema njegovim riječima ljude koji su spremni da ulažu u ribarstvo treba stimulisati.
Raspad nekadašnje Jugoslavije drastično je uticao na sunovrat ribarstva u Crnoj Gori.
Ivanović smatra da su potrebni povoljni krediti sa grejs periodom od minimalno dve godine, sa prihvatljivim kamatama, donacije evropskih fondova za razvoj, učešće države da bi se obezbedila nova plovila i oprema.
“U Crnoj Gori ima dva-tri dobra broda za izlov plave ribe, ali nema otkupnih stanica. Takav jedan brod može da ulovi i do 10 tona ribe po jednom izlasku, ali im treba petnaestak dana da ulov prodaju. Kada bi se modernizovala fabrika u Rijeci Crnojevića, napravile još dve, mogla bi se izlovljavati plava riba.
Po istraživanju Instituta za biologiju mora Jadran posebno crnogorske vode bogate su plavom ribom“, kaže Ivanović.
Da bi ribarstvo doživjelo preporod, treba promijeniti i zakonodavstvo.
“Nama država naplaćuje PDV 19 odsto na ribu, mi bi kao poljoprivredni proizvođači trebalo da imamo PDV od sedam odsto, ili da budemo oslobođeni ovog poreza. Država bi morala da nam omogući neke povlastice kako bismo mogli da opstanemo“, kaže Ivanović.
Prema riječima Boška Ivanovića, u Crnoj Gori ima 17 ribarica, za koliko je ministarstvo raspisalo konkurs za izdavanje dozvole za ribarenje od tri nautičke milje pa nadalje, te pet ribarica koje mogu da love ribu izvan osam nautičkih milja. Crnogorske koče ribarski brodovi, stari od 13 do 40 godina.
“Da bi brod bio registrovan, jednom godišnje se vadi na suvi dok, pregleda od nadležnih inspekcija. Samo vađenje i spuštanje broda košta od 2.000-3.000 eura, zavisno od težine. Ležarina broda tokom remonta košta 100 eura dnevno, plus struja, voda, majstori“, objašnjava Boško Ivanović. (barinfo.me)
foto: Miloš Ćetković
Same za sebe, ove fotke bi prouzrokovale košmare. Zajedno, sjajne su.
Sada kada mnogo ljudi ima smartfone ili DSLR-e, svako misli da je fotograf. Postalo je lako praviti kvalitetnu fotografiju. Ipak, za pravljenje panorama treba malo umijeća. Lako je pogriješiti… ali ove greške su na granici brilijantnosti.
Poslije ovog videa ko će htjeti da kupi Mamulu?
“Misteriozna, neodoljiva, smrtonosna” – navedeno je u traileru za horor film “Mamula”.
Dvije američke turistkinje dolaze u Crnu Goru da posjete svog starog prijatelja. Nakon nekoliko dana uživanja, družina odlučuje da posjeti napušteno ostrvo Mamula, iako su upozoreni na čudna dešavanja i legende koje kruže o tom mjestu. Tamo zatiču misterioznog ribara koji drži zatočenu prelijepu devojku. U pokušaju da oslobode zarobljenicu shvataju da je ona zapravo sirena, koja ih svojom pjesmom i izgledom opčinjava, ali se ubrzo pretvara u krvožednog monstruma koji im neće dozvoliti da živi napuste Mamulu.
VEZAN TEKST: Otvorene ponude za Mamulu
U glavnim ulogama: Franco Nero, Kristina Klebe, Dragan Mićanović, Natalie Burn, Miodrag Miki Krstović, Slobodan Stefanović, Sofija Rajović, Jelena Rakočević, Zorana Kostić Obradović, Janko Cekić, a snimanje je trajalo od 20. septembra do 10. oktobra u Herceg Novom.
VEZAN TEKST: Protiv prodaje Mamule
Izvorna arhitektura tvrđave Mamula se mora sačuvati
U cilju cjelovitog i tačnog informisanja građana o aktivnostima na projektu turističke valorizacije Ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, Ministartsvo održivog razvoja i turizma, kao nadležno za oblast upravljanja prostorom, zaštite životne sredine i turističkog razvoja, informiše o sljedećem:
Državna studija lokacije "Sektor 34", koja između ostalog obrađuje Ostrvo Mamula, je na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, usvojena od strane Vlade Crne Gore 2012. Godine, sa ciljem obezbjeđenja zaštite i održivog korišćenja prirodnih i stvorenih resursa kao i povećanja turističkih i privrednih potencijala na predmetnom prostoru. Osnov za izradu ovog planskog dokumenta su smjernice iz važeće planske dokumentacije: Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro i Prostorni plan Opštine Herceg Novi do 2020. godine. U izradi dokumenta ostvarena je saradnja sa Opštinom Herceg Novi, a tokom javne rasprave i sa građanima i drugim zainteresovanim subjektima, čime je ostvaren princip transparentnosti u radu i učešća građana u kreiranju i donošenju važnih državnih dokumenata. Određene primjedbe i sugestije sadržane su u usvojenoj verziji planskog dokumenta, dostupnog sa svim prilozima na web adresi: http://www.mrt.gov.me/rubrike/planska-dokumentacija/113094/Drzavna-Studija-lokacije-Sektor-34.html
Takođe, ostvarena je tijesna saradnja sa nadležnim ministarstvima i drugim institucijama, posebno sa tadašnjim Regionalnim Zavodom za zaštitu spomenika kulture, čije su smjernice za konzervaciju spomenika kulture u potpunosti ugrađene u planski dokument. U saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Sektorom za životnu sredinu u Ministarstvu urađena je Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za cjelokupni prostor obuhvaćen planskim dokumentom. U tom smislu, dati planski kapaciteti, koji omogućavaju održivi razvoj ovog prostora, istovremeno predstavljaju i akt očuvanja prirodne sredine.
U planskom dokumentu jasno se navodi da je „polazni uslov za aktiviranje tvrđave Mamula u turističke svrhe očuvanje njenog spomeničkog potencijala koji se ispoljava u specifičnom prostornom rješenju, konstruktivnom sklopu, građevinskim materijalima, oblogama, plastičnoj dekoraciji i dr. Ovim integralnim svojstvima objekta mora se prilagoditi - podrediti svaka planirana konstrukcijska intervencija. Jedini način da se to postigne jeste interdisciplinarni timski rad i aktivno sudjelovanje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kao prvi korak zaštite neophodno je pripremiti generalni projekat sanacije i restauracije, sa etapama izvođenja, nakon prethodno obavljenih ispitivanja i analiza. Osnovni cilj obnove mora biti restauracija izvornih struktura uz primjenu autentične tehnologije zidanja“.
U skladu sa Odlukom o planu privatizacije za 2013. godinu, Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta pripremila je tendersku dokumentaciju za davanje u dugoročni zakup Ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, posebno uzimajući u obzir navedene elemente koji se odnose na zaštitu ovog prostora kao spomenika kulture i zaštitu životne sredine. Tenderska komisija je u pripremi dokumentacije bila u komunikaciji sa Opštinom Herceg Novi, kao lokalnim patnerom za buduću realizaciju projekta, gdje se posebno vodilo računa ostimulisanju ekonomskog razvoja Opštine Herceg Novi, kvalitetnijoj zaštiti okoline zbog izgradnje infrastrukture, sprečavanju nelegalne izgradnje i razvoju nove ponude usluga.
Ključna polazišta Tenderske komisije za valorizaciju ovog prostora su rekonstrukcija i kozervacija tvrđave u postojećim gabaritima u skladu sa Državnom studijom lokacije i , tradicijom i kulturno istorijskim naslijeđem, čišćenje lokacije i kreiranje posebnog turističkog proizvoda, u cilju unapređenje ukupne tuističke ponude Crne Gore. Takođe, imajući u vidu predhodna iskustva vezano za bezbjednost lokacije, realizacijom projekta lokacija postaje dostupna i bezbjedna za sve posjetioce.
Odabir edukativnog turizma kao najprimjerenije namjene ima utemeljenje u specifičnim istorijskim, arhitektonskim i ambijentalnim kvalitetima Ostrva i Tvrđave. A to su:
- Izvorna arhitektura tvrđave se mora sačuvati. Adaptacije su dozvoljene isključivo u okviru njenih postojećih gabarita.
- Sadašnji prirodni ambijent ostrva, uključujući karakteristike tla, vegetacije i mora, treba u najvećoj mjeri zadržati i unaprijediti.
U kreiranju idejnog rješenja za valorizaciju ovog lokaliteta, korišćena je najbolja svjetska praksa u rekonstrukciji spomenika kulture u Njemačkoj i Hrvatskoj.
More...
Zemljotres u Tivtu
Maskenbal u Maximusu
Protest na Škveru
Prodata polovina apartmana na Zavali
