K2

Etički kodeks za turizam sa naglaskom na Budvu

Svjedoci smo prethodnih godina koliko pohvala, toliko i kritika na račun ugostiteljstva i samog turizma u Budvi tokom ljetnje sezone. Da bi se spriječila zloupotreba i popravio utisak gostiju o budvanskoj rivijeri, pod pokroviteljstvom Svjetske turističke organizacije danas je upriličena ceremonija potpisivanja Globalnog etičkog kodeksa za turizam.

Hotelska grupa Budvanska rivijera jedna je od tri kompanije iz Crne Gore koja je potpisnik Sporazuma.

Ova jedinstvena Povelja, podržana od strane Ujedinjenih nacija, ustanovljena je još 1999. godine od strane Generalne skupštine Svjetske turističke organizacije i ima 440 potpisnika iz 53 zemlje.

“Potpisivanje Sporazuma za Hotelsku grupu predstavlja još jednu potvrdu opredijeljenosti za razvoj i napredak ka odgovornom i održivom turizmu, što i jesu osnovni elementi ove Povelje. Hotelska grupa koja je prepoznata kao društveno odgovorna kompanija, potpisivanjem ovog dokumenta usvaja nove smjernice iz sfera ekonomskog, socijalnog, kulturnog i ekološkog miljea, sa ciljem da se pomogne povećanje benefita turizma, a sa druge strane da se umanje eventualni negativni uticaji”, navodi se u saopštenju Hotelske grupe Budvanska rivijera.

Kako se navodi, kodeks promoviše unaprjeđenje svih činilaca turizma - toleranciju u najširem smislu, visoko uvažavanje turista i njihovih potreba, ravnopravnost polova i ljudska prava.

Sporazumom su obuhvaćene aktivnosti na očuvanju prirodnih resursa i okoline sa ciljem da se prirodno bogatstvo zaštiti od negativnih uticaja.

“U Povelji je istaknuta prednost saradnje sa organima lokalne uprave, uz naročito uvažavanje potencijala lokalne radne snage i njeno angažovanje u skladu sa potrebama preduzeća i tržišta. Sve ovo je velikim dijelom već integrisano u model poslovanja Hotelske grupe, kao i očuvanje i njegovanje tradicije i lokalne kulturne baštine, što svakako jeste dio odgovorne i održive strategije u radu kompanije. Ono što je intencija Crne Gore kao turističke destinacije i Hotelske grupe kao jedne od najvećih turističkih kompanija na ovim prostorima - od otvaranja novih mogućnosti na polju razvoja svih elemenata turističke ponude, do valorizacije postojećih resursa,
pronašlo je svoje utemeljenje kroz ovaj referentni okvir za odgovoran i održivi turizam”, zaključuje se u saopštenju.

Tivatski bicikli ponovo "u modi"

U eri četvortočkaša rijetko ko izdvoji iz budžeta gradske opštine da podsjeti građane na zdraviji način prevoza, a da i ne spominjemo rekreaciju, opušteniju vožnju i smanjenje gužve u saobraćaju.

Opština Tivat popisala je sa podgoričkom kompanijom „Civil Engineer“ ugovor vrijedan skoro 20 hiljada eura, za obnovu stanica za iznajmljivanje bicikala u sistemu javnog biciklističkog prevoza „Bike Tivat“.

Ovaj sistem Opština je prije tri godine uvela u saradnji sa partnerima iz Italije. Ipak, vandali i tehnički problem sa neodgovornim ponašanjem partnera iz Italije koji je isporučio opremu, u proteklom periodu postepeno su reducirali raspoložive kapacitete tog sistema na miminum, pa se Opština odlučila da sa novim partnerom obnovi „Bike Tivat“.

Sistem se inače, na početku sastojao od šest automatskih stanica za iznajmljivanje bicikala, svaka sa po šest bicikala. Stanice koje se nalaze u Donjoj Lastvi kod crkve Svetog Roka, kod parka Ivovića, na Seljanovu kod upravne zgrade Porto Montenegra, u Arsenalskoj ulici, na gradskoj rivi Pine i u lučici Kalimanj sada su skoro potpuno devastirane, a dobar dio bicikala koji su na njima korišćeni je ukraden ili uništen pa ih se sada, umjesto na stanicama. U magacinima Komunalnog preduzeća koje je održavalo sistem, ostalo je samo 10 bicikala koja su u voznom stanju.

Efikasan i jeftin sistem za prevoz u gradskom jezgru, Seljanovu i Donjoj Lastvi i funkcionisao je preko elektronskih kartica, na način na koji rade slični sistemi u zemljama Zapadne Evrope. „Bike Tivat“ projekat bio je veoma dobro prihvaćen, prvenstveno od tursta koji su ga pohvaljivali i u tradicionalim anketama lokalne Turističke organizacije. Za kratko vrijeme dok je funkcionisao, sistem je imao 406 registrovanih korisnika koji su sa raspoloživim biciklima obavili 2.599 vožnji i prešli ukupno 21.377 kilometara, pa u Sekretarijatu za saobraćaj i komunalno-stambene poslove Opštine Tivat nisu odustali od projekta „Bike Tivat“, uprkos svim teškoćama koje su ga zadesile.

Prema ugovoru sa Opštinom, kompanija „Civil Engineer“ bi sistem trebalo da obnovi i vrati u radno stanje, do početka narednog mjeseca. Uskoro će preko IPA projekta koji Tivat realizuje sa partnerima iz Konavala biti izgrađene i još tri nove stanice za iznajmljivanje bicikala, a preko tog projekta nabaviće se i nova bicikla kako za postojeće, tako i za nove stanice. Do novih bicikala biće na električni pogon.

„Nove stanice imaće po osam bicikala, a nalaziće se u Lepetanima u blizini trajektnog pristaništa, na Autobuskoj stanici na Kavi i u naselju Gradiošnica jer želimo da cio sistem postepeno iz centra grada širimo i kaa prigradskim naseljima.“- kazala nam je sekretarka za saobraćaj i komunalno-stambene poslove, Zorica Gverović.

Izvor: Boka News

Preko Markovića u dvije trake

Posle višemjesečnih radova na jednom od najvećih klizišta na crnogorskim putevima, na magistrali Cetinje-Budva, u Markovićima, konačno je sve sanirano.

Zbog dotjerivanja nekih detalja na trasi, zvanično puštanje u saobraćaj biće označeno u četvrtak, 25. juna. Radi se o kompletnoj radikalnoj rekonstrukciji dvije trake, dok će dogradnja treće sačekati okončanje tenderske procedure i radovi neće početi prije jeseni.

Podgorička kompanija ,,Bemaks“, koja je sa partnerima glavni izvođač radova na dionici puta u Markovićima, cijeli posao obaviće besplatno.

Riječ je o radovima za koje je utrošeno više od tri miliona eura, što je potvrdio i direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.

Intenzivno se, prema informacijama iz Direkcije za saobraćaj, radi i na ostalim dionicama najvažnijih i najkritičnijih puteva, a najopsežniji i najsloženiji poslovi obavljaju se nadomak Slijepač Mosta, gdje je pored klizišta nephodno sanirati prijeteće kosine, a predviđena je i izgradnja treće trake. Radiće se sve do pojačanog intenziteta saobraćaja, otprilike do 5. ili 10. jula.

"Iz zime smo, zbog padavina i pojave brojnih klizišta, izašli sa teško oštećenim djelovima putne infrastrukture, a zbog prilično komplikovanih procedura u procesu odabira izvođača radova, kasnio je početak", kaže Parača.

U međuvremenu, „radila“ su klizišta, oštećenja su se širila, a samim tim znatno se uvećavao i obim poslova koje je bilo neophodno obaviti kako bi se sve završilo što kvalitetnije. Zato su neki rokovi, kako objašnjavaju, morali biti pomjereni.

"S druge strane, suočili smo se i sa problemom koji doskoro nije bio toliko izražen, a riječ je o pravom ruiniranju električnih postrojenja i čitavih instalacija u nekoliko tunela. Primjera radi, iz tunela Ivica, na magistralnom putu Zabljak-Šavnik-Risan, ukradene su čak tri trafostanice, a u tunelima Tifran i Duga po jedna. Iz sva tri demontirane su gotovo kompletne instalacije, a na meti su posebno bili bakarni kablovi. Štete su velike", kaže Parača.

Izvor: RTV Budva

DUP je jednak za sve, samo je za investitore jednakiji

Predviđenim nacrtom zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, vlada sebi daje mogućnost da po osnovu ugovora koji zaključi sa nekim investitorom stavi van snage lokalni planski dokument, odnosno, da nju i tog investitora ne obavezuje važeća planska dokumentacija.

Udruženje "Naše ognjište" koje okuplja vlasnike privatne svojine iz 11 opština to smatra neprihvatljivim upravo zato što nijedan dio ugovora ne bi smio da važi ako nije u skladu sa planskom dokumentacijom koja je na pravnoj snazi u trenutku njegovog potpisivanja.

"To je važno jer je planska dokumentacija razrada prava svojine na nepokretnostima na terenu i ne trpi takav vid ugrožavanja i uskraćivanja osnovnih pravnih, ekonomskih i tržišnih garancija", kazao je za podgoričke "Vijesti" predstavnik grupe Božidar Čarmak.

Novina u odnosu na postojeći zakon je što nacrt sadrži rješenja za uređenje imovinsko-pravnih pitanja na urbanističkoj parceli. Predviđeno je da u cilju sprovođenja planskog dokumenta vlasnici katastarskih parcela koje su dio urbanističke parcele rješavaju sporazumno, a ako ne postignu sporazum o naknadi, onda se mogu obratiti sudu za utvrđivanje naknada i u tom slučaju bi se primjenjivao zakon o eksproprijaciji.

Čarmak kaže da je sporno što se predviđa eksproprijacija i miješanje države umjesto licitacije parcele, učešće investitora, mogućnosti davanja ponuda i drugih tržišnih varijanti.

Vlasnicima privatne imovine neprihvatljivo je i rješenje da se primorske opštine pretvaraju u “obalno područje zajedno sa teritorijalnim vodama Crne Gore” što automatski znači prenošenje svih zajedničkih i posebno planskih ovlašćenja na republički nivo. Neprihvaljivo im je i rješenje da planski dokument ima snagu podzakonskog, a ne zakonskog akta pošto zadire u privatnu svojinu.

"Podzakonske akte mogu donositi i mjenjati različiti organi lokalni i republičku, što je neprihvatljivo s obzirom na značaj po privatnu svojinu, investicionu klimu, tržište nekretnina. Predviđeno je da se u planske dokumente koji obuhvataju područje morskog dobra obavezno ucrtava linija granice morskog dobra u skladu sa zakonom o morskom dobru. Tim rješenjem je omogućena proizvoljnost kada se određuje linija morskog dobra jer je zakonom o morskom dobru ta linija krajnje "rastegljiva". To direktno kompromituje privatnu svojinu u najatraktivnijoj zoni u državi“, istakao je Čarmak.

Za grupu "Naše ognište" sporna su i rješenja u nacrtu zakona kojima je definisano koji su objekti od javnog značaja. Smatraju da turistički objekti sa četiri i više zvjezdice ne mogu biti "objekti od javnog značaja" jer je to turistička, a ne građevinska kategorija i ne spada u oblast planiranja i gradnje.

Dodaju da objekti ruralnog razvoja (poljoprivredni prostori, etno sela, vinogradi) ne mogu biti objekti od javnog značaja i kao takvi potencijalni predmet eksproprijacije.

Vlasnici privatne imovine okupljeni u ovom udruženju smatraju da pojedinačno minihidrocentrale, minivjetroelektrane, solarne elektrane, ne mogu biti "objekti od javnog značaja", izuzev u slučaju ako se ne radi o "poljima" tih objekata koji djeluju kao jedna cijelina i imaju značajniji energetski kapacitet.

"Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine“- predstavljanje monografije dr Maje Đurić

U utorak, 23. juna, sa početkom u 21 čas, nastavlja se književni program ovogodišnjeg festivala, ovoga puta na ustaljenom mjestu, na Trgu pjesnika. Biće predstavljena monografija dr Maje Đurić „Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine“, koju je izdao CANU.

Na sceni između crkava "Urnebesna tragedija"

U srijedu, 24. juna, nastavlja se dramski program ovogodišnjeg festivala. Na sceni između crkava, sa početkom u 22 časa, biće izvedena predstava Crnogorskog narodnog pozorišta „Urnebesna tragedija“, nastala po čuvenom tekstu Dušana Kovačevića, a u režiji Veljka Mićunovića.

Dukli prodao polovinu vlasništva Marine Turcima

Prije godinu ipo dana, Stratex grupa, američkog biznismena Nila Emilfarba je preuzela budvansku Marinu, uz same bedeme Starog grada, najavivši ulaganje od 45 miliona eura, a sada se odlučila da proda udio u dijelu svoje kompanije koji trenutno donosi najveći profit.

Naime, početkom juna su, kako prenose podgoričke Vijesti, zaključile partnerski odnos sa dijelom Turske Godus grupe, D-Marin Marinas o zajedničkom ulaganju u budvansku marinu.

Da podsjetimo, Strateks grupa, koja privodi kraju izgradnju rezidencijalnog kompleksa vila Dukljanski vrtovi na Zavali i izgradnju poslovno - stambenog kompleksa na 50 metara od Starog grada, na mjestu nekadašnje Rode, postala je i akcionar najveće hotelske kompanije u Crnoj Gori Budvanske rivijere.

Novljani dobijaju normalan protok vode

Poslije višednevnih restrikcija vode u Herceg Novom, u kojoj su se građani prvo snabdijevali vodom dva puta po dva sata, zatim im je smanjeno na jednom po dva sata, kako je najavljeno, restrikcije više neće biti.

Iz hercegnovskog Vodovoda obavijestili su javnost da je počelo punjenje vodom hidrotehničkog tunela Gorica-Plat odakle najveći bokeljski grad dobija preko 70 odsto vode za piće.

"Očekuje se da će u utorak u jutarnjim časovima voda poteći cjevovodom kroz Konavle, a u večernjim časovima se očekuje dotok u filterskom postrojenju u Mojdežu. Slijedi redovna procedura ispiranja sistema i provjere kvaliteta vode. Kada svi parametri kvaliteta vode budu zadovoljeni voda će biti puštena u sistem za vodosnabdijevanje”, navode iz Vodovoda.

Izvor: Vijesti.me

Lažni aktivisti Crvenog Krsta u Herceg Novom

Sezonski radnici nisu samo oni koji obavljaju određeni posao u sklopu objekta tokom trajanja ljetnje sezone, već Primorje postaje stecište ljudi koji isključivo dođu radi prosjačenja i iznuđivanja novca. Dok je zimi taj trend u opadanju, ljeti je u punom jeku, upravo radi priliva gostiju.

Muškarac srednjih godina u Herceg Novom prikuplja novac predstavljajući se kao aktivista Crvenog krsta, upozorilo je više građana iz naselja Njivice.

Sekretarka Crvenog krsta Mira Krsmanović demantuje da je bilo ko od njihovih aktivista trenutno na terenu i da prikuplja pomoć, pojašnjavajući da su sve njihove akcije i aktivisti prepoznatljivi, i da imaju svoja obilježja i propagandni materijal.

Članovi nevladinih organizacija koje su uredno prijhavljene u MUP i imaju rješenje o tome mogu prikupljati pomoć, a sve drugo se tretira kao prosjačenje što se definiše kao prekršaj.

Nelegalne ležaljke na plaži Mogren

Ljeto je vrijeme kad turisti nailaze na ponudu, a nekad čak i na prinudu plažnih zakupaca da koriste plažni mobilijar. Malo je onih zakupaca koji ispoštuju zakon da se pola plaže oslobodi za kupače koji jednostavno ne žele da koriste ležaljke.

Javno preduzeće „Morsko dobro“ prijavilo je Upravi za inspekcijske poslove da je neko nelegalno postavio ležaljke i ostali plažni mobilijar, te stavio u funkciju ugostiteljski objekat na plaži Mogren I.

Najpopularnija budvanska plaža Mogren I, koja je ujedno bila i „najskuplja crnogorska plaža“, jer joj je godišnja zakupnina prethodne dvije sezone iznosila 93.000 eura, ovoga ljeta je bez zakupca.

Kako su “Vijestima“ kazali u „Morskom dobru“, aneks ugovora za ovu sezonu nije zaključen, odnosno da plaža nema zakupca.

Prethodne dvije godine plažu u zakup je držala budvanska firma „Club 54“, koja je na čuvenom tenderu orgnizovanom 2013. uspjela da dostigne ponudu kompanije „Beppler & Jacobson“, vlasnika hotela “Avale“, ponudivši tada 93 hiljade eura sa PDV-om.

Kompanija koja je plažu zakupila na tri gdine, do 2016, ovoga ljeta, nakon što su zakupci brojnih crnogorskih plaža prošle sezone zbog velikog broja kišnih dana dožvjeli fijasko, nije produžila ugovor.

„Obilaskom zone morskog dobra na teritoriji opštine Budva na lokaciji Mogren I - kupalište broj B3, konstatovali smo da je izvršeno formiranje kupališta sa postavljanjem mobilijara uz pružanje usluga u ugostiteljskom objektu.

Postavljanje navedenih sadržaja urađeno je bez dozvole i odobrenja za postavljanje objekata za 2015. godinu“, navedno je u prijavi Morskog dobra dostavljenoj Upravi za inspekcijske poslove.

Restoran na plaži svake godine u zakup izdaje Hotelska grupa “Budvanska rivijera“, tako da su zakupci, pored zakupnine javnom preduzeću plaćali još 20 hiljada eura i za zakup kafane.

Hotelska grupa je i ove godine na tenderu izdala u zakup ugostiteljski lokal na plaži Mogren, koji je ovih dana normalno radio.