„Investicija koja danas otpočinje svoj testni rad, predstavlja hitan i neophodan odgovor na ozbiljno infrastrukturno zagušenje tivatskog aerodroma koje je došlo kao posljedica intenzivnog turističkog rasta, i povećanja broja putnika koji dolaze u Crnu Goru. Upravo ovakav odnos prema državnim dobrima želim da vidim kao praksu i djelovanje odgovornih ljudi. Uočite problem, donesite odluku i realizujte je. Vlada će baš kao u ovom, i u svakom drugom slučaju stati iza takvog pristupa“ – rekao je premijer.

Predsjednik Marković je precizirao da je Menadžment Aerodroma predložio Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i Vladi da se u Tivtu i Podgorici izgrade dodatni objekti koji za kraće vrijeme mogu obezbijediti elementarni komfor putnicima, ali i funkcionalnost aerodromskim službama, naročito tokom turističke sezone.

„Vlada je to prihvatila i u ovaj objekat uloženo je oko 3,5 miliona eura, a za objekat koji će se graditi u Podgorici, Aerodromi će uz saglasnost Vlade trebati da izdvoje još oko 2 miliona eura. Prilika je da kažem da je sadržaj i kvalitet onoga čemu danas svjedočimo već postavio određene standarde i za druge kompanije koje u Crnoj Gori upravljaju resursima i infrastrukturom od javnog interesa“ – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić podsjetio je sadašnja terminalna zgrada još 2006. godine.

„Dvanaest godina kasnije, Crna Gora je stabilna država, priznata i uvažena širom svijeta i članica je NATO alijanse. Upravo zato su se mnoge renomirane aviokompanije odlučile da saobraćaju ka našoj zemlji, posljednja od njih je Lufthansa. Novi kapaciteti i poboljšani uslovi na Aerodromu Tivat bili su ključna tačka konačnog dogovora sa najznačajnijom evropskom kompanijom a sedmom na svjetskom nivou, koja će od aprila povezivati Crnu Goru sa Frankfurtom i Minhenom, svojim glavnim čvorištima. Samo posljednje dvije godine, Crna Gora je povezana sa čak 30 novih destinacija, broj opsluženih putnika je uvećan za 600 000 i bio je krajnji momenat da uvećamo naše kapacitete“ – rekao je direktor Aerodroma.
Terminal 2 - energetski efikasan među prvima u regionu

Predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za obnovu i razvoj (UNDP) – organizacije koja je učestvovala u projektu – Miodrag Dragišić, rekao je da je Terminal 2 izgrađen u skladu sa principima energetske efikasnosti: od fasadnih materijala i izolacije, preko savremene opreme, modernih sistema klimatizacije i ventilicije, do rasvjete.

„Ovo će doprinijeti ne samo komforu putnika i osoblja, već i ostvarenju značajnih finansijskih ušteda i očuvanju životne sredine. Izuzetno je značajno što će u okviru ovog projekta, tokom naredne godine biti uspostavljen i sistem energetskog menadžmenta, kao dio procesa karbonske akreditacije Aerodroma Crne Gore. Time će se poslovanje učiniti prihvatljivijim sa stanovišta klimatskih promjena, a Aerodromi Crne Gore biti među prvima u regionu koji su prepoznali značaj ovog međunarodnog sertifikata“ – rekao je predstavnik UNDP-a.
CG je destinacija u koju se investira

Govoreći o prednostima koje će biti ostvarene ulaganjima u Aerodrome premijer Duško Marković je rekao da povezanost naše zemlje sa evropskim metropolama, pored daljeg unapređenja dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, ima dimenziju i kroz bolje veze sa našim građanima koji su otišli u inostranstvo da rade ili da se školuju.

„Direktne linije do Beča, Rima, Frankfurta, Ljubljane, Beograda, Istanbula, Moskve, Ciriha i Stokholma, važne su za očuvanje veza sa njima“ – rekao je premijer.

Podsjetio je da je proteklih godina mnogo učinjeno da avio-prevoz ne bude samo privilegija bogatih ljudi.

„S ponosom se najavljuje skori početak rada Lufthansinih linija prema našim aerodromima, ali ništa manje važna je raspoloživost brojnih jeftinih letova do zapadnoevropskih gradova. Naša evropska integracija zasniva se i razvija na mobilnosti, slobodi kretanja i ekonomskoj razmjeni. Zato su naši aerodromi nezaobilazni i na tom putu. Potreba ubrzanog ekonomskog razvoja zemlje podrazumijeva razvoj naše ukupne infrastrukture, a jedan od prvih zadataka je razvoj i puna valorizacija aerodroma. Kazaću vam da se razvojne prilike ne čekaju, niti se šanse ponavljaju. Uspjeh u vazdušnom saobraćaju, ne smije da zakloni pogled na i