Kotorski karneval zakazan za 22 februar. Katolička zajednica bojkotuje?
Kotorske zimske karnevalske fešte počeće 14. i trajati do 22. februara kada će se održati tradicionalni kotorski karneval, saopšteno je iz JU Kulturni centar Nikola Đurković.
Oni su najavili da će, nakon suđenja karnevalu, na Trgu od oružja biti organizovan koncert hrvatske pjevačice Jelene Rozge.
Kotorska Biskupija i NVO Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum iz Tivta su uputili protest jer je ovogodišnji Kotorski karneval održati u vrijeme korizme za rimokatoličke vjernike, iako je taj datum postao već tradicionalan. Sa svojim medijom, tivatskim Dux radijom najavili su da će bojkotovati karneval.
Radikalan stav ili nešto drugo? Napišite nam vaše mišljenje.
Divlja gradnja na pjenu od mora
Morsko dobro podnijelo je prijavu Upravi za inspekcijske poslove zbog uzurpacije i nelegalne gradnje u zoni kojom gazduje.
Prijava je prekjuče objavljena na sajtu Ovog JP:
"Izvršenim obilaskom zone morskog dobra u opštini Tivat, na lokalitetu obala Đuraševića, dana 06.01.2015. godine konstatovano je da se ispod kat. parcele 169 KO Đuraševići izvode radovi bez odobrenja na nasipanju sa formiranjem podloge za nasipanje i dalju izgradnju ponte – mula, na način da je prostor na kome se vrši nasipanje zagrađen metalnom skelom dimenzija cca 15 x 8m, od čega je u momentu kontrole nasuto", navodi se u prijavi i dodaje da su prilikom kontrole 9. januara konstatovali nastavak radova.
Predstavljamo se na berzama turizma u Austriji i Turskoj
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Montenegro Airlinesom, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, će predstaviti turističku ponudu na međunarodnom sajmu turizma „Ferien 2015“, koji se održava u Beču u od 15.-18. januara.
Nikšićanin osumnjičen za kamatašenje
Hercegnovska policija podnijela je zamjeniku Osnovnog državnog tužioca u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv V.M. (32) iz Nikšića, zbog osnova sumnje da je, na štetu A.J. iz Herceg Novog, počinio krivično djelo zelenaštvo u pokušaju.
Policijske aktivnosti, preduzete u prethodnom periodu, ukazuju na sumnju da se V.M, u decembru 2009. godine, po prethodnom dogovoru sastao sa A.J, kojem je dao na zajam novac u iznosu od 3.000 eura, uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi – tzv. kamate od 15% pozajmljene sume na mjesečnom nivou.
Osumnjičeni V.M. je pritom, kako se sumnja, iskoristio teške prilike i nuždu A.J, budući da je bio u saznanju da je oštećeni tražio novac na zajam pod opisanim uslovima zbog liječenja člana porodice.
Oštećeni A.J. je, kako se sumnja, mjesec dana nakon pozajmljivanja novca, na žiro račun V.M. uplatio 400 eura na ime tzv. kamate, dok mu je 2.950 eura predao kada su se sastali u julu 2010. godine.
Nakon ove isplate, V.M. je, sumnja se, više puta pozivao A.J. i upućivao mu prijetnje jer je smatrao da A.J. nije izmirio obavezu premu njemu. V.M. i A.J. su se nakon toga, nekoliko mjeseci od posljednje isplate, sastali, i tom prilikom je V.M, kako se sumnja, kazao A.J. da mu zbog neisplaćenih mjesečnih „kamata“ i „kamata na kamatu“ duguje još 12.500 eura.
Službenici CB Herceg Novi su, po operativnim saznanjima o događaju, u saradnji sa nadležnim tužiocem koji je kvalifikovao djelo, preduzeli aktivnosti koje su rezultirale podnošenjem krivične prijave protiv osumnjičenog V.M.
U Kotoru oduzeto oružje
U Baru rasvijetljeno 20 krađa
Odgovor Agencije za ugljovodonike republike Hrvatske na tekst u Primorskim
Agencija za ugljovodonike republike Hrvatske nam je poslala svoju reakciju na tekst objavljen u Primorskim „Svi naftaši koji žele bušiti na Jadranu imali su ekološke incidente“ koju prenosimo u cjelosti:
Porto Montenegro i ovog januara na najznačajnijim sajmovima nautike
Kompanija Adriatic Marinas ovih dana predstavlja tivatski nautičko-turistički centar Porto Montenegro na velikom međunarodnom Sajmu nautike u Londonu, koji traje do 18. januara. Projekat će biti prezentovan i na jednom od najznačajnijih srednje-evropskih nautičkih sajmova, koji se organizuje u Dizeldorfu u Njemačkoj, od 17. do 25. januara.
Građevinski biznis u ozbiljnoj krizi?
Da se građevinski biznis nalazi u ozbiljnoj krizi, svjedoči konstatano opadanje broja izdatih građevinskih dozvola, koje iz godinu u godinu izdaje opštinski Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj.
Rusko ukrajinska kriza, definitivno je uzdrmala ovaj najunosniji biznis, po kome je Budva svih prethodnih deceniju i po prepoznata. Upravo milionski obrti kapitala svih prethodnih godina su bili u ovom biznisu.
A prošle godine izdato je za deset odsto manje dozvola nego godinu prije. Upravo kriza u Rusiji i Ukrajini, odakle je najveći broj ne samo kupaca, već i graditelja, praktično je desetkovala gradnju.
Naime, od 1. januara do 1. decembra 2014., opštinski at za prostorno planiranje i održivi razvoj izdao je svega 85 građevinskih dozola, što je za deset odsto manje nego godinu prije. Ukoliko uporedimo sa ranijim godinama, broj građevinskih dozvola, je sve manji.
Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj izdao je u perodu od 1. januara do 1. decembra 2012. ukupno 118 građevinskih dozvola.
Podnijeto je 211 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, od kojih se u 118 slučajeva pozitivno odgovorilo, dok je donijeto 70 zaključaka o odbijanju zahtjeva ili obustavljanju postupka.
Već tokom 2013. uslijedilo je „zahlađenje“ u građevinskom biznisu, pa je tako te godine Sekretarijat za prostorno planiranje izdao ukupno 92 građevinske dozvole, 20 dozvola manje nego godinu prije. Naime, tokom 2013. ukupno je bilo podnijeto 150 zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, od kojih je 46 odbijeno.
Kako se navodi u Izvještaju o uređenju prostora opštine za 2014. podnijeto je 229 zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, a izdate su 85 građevinske dozvole i donijeto 133 zaključaka o odbacivanju zahtjeva, obustavljanju ili prekidu postupka, o priznavanju svojstva stranke, o ispravci greške i slično. Ipak, 11 postupaka za izdavanje građevinske dozvole je u toku.
„Investitori su se Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj obratili sa 385 zahtjeva za izdavanje urbanističko - tehničkih uslova za izgradnju objekata, dogradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata. Od ukupnog broja zahtijeva izdato je 256 urbanističko-tehnička uslova, dok se 129 zahtjeva nalaze u postupku rješavanja.
U izvještajnom periodu evidenciono je ovjereno 112 projekta. Takođe, je podnijeto 16 zahtjeva za rušenje objekata. Izdato je 15 rješenja o rušenju postojećih objekata na parcelama na kojima se planira gradnja”, navodi se u izvještaju za 2014.
More...
Prodaju “Zavalu invest” za 9.6 miliona eura
Sutjesku pretvaraju u hotel
Pomozimo sugrađaninu Stefanu Raičeviću
Napravila je vikendicu od 29 kvadrata kraj mora. I to kakvu!