Kulturo, gdje si?

Najava da će kulturne institucije u Budvi, počev od Grad teatra, pa do JU "Muzeji i galerije", dobiti nove upravljačke strukture, nas je natjerala da se podsjetimo jednog od divnih i neprocjenjivih fragmenata istorije. Iako je Opština budžetom odvojila 100 hiljada eura sa konzervaciju neprocjenjivo vrijednih  rimskih i ranohrišćanskih mozaika, oni decenijama  "čame" u podrumu Javne ustanove "Muzeji, galerije i biblioteka", sakriveni od javnosti, i ne zna se kada bi se mogli predstaviti školarcima, turistima i građanima.

 Priča o mozaicima, upravo je svjedočanstvo da je kultura  i sve ono što predstavlja pečat ovoga podneblja, zaboravljeno od nadležnih.

 

Table sa platnom na kome su nalijepljeni kamenčići nekadašnjeg mozaika polako trunu u podrumu ateljea za konzervaciju i restauraciju kod crkve Svetog Ivana, gdje je mozaik smješten nakon što je prije 30 godina otkriven.

 Mozaici su pronađeni nakon zemljotresa i njihova ukupna površina je nekih 100 kvadrata. Riječ je o podnim mozaicima koji su bili jako veliki. Rimski koji  se nalazio tada u Vili Urbani, koja je bila na sredini platoa između hotela „Avala“ i bedema Staroga grada, rađen je od kamenčića sa našega područja. Postoje zapisi da je mozaik bio kompletan, ali kada je pronađen, i kada je trebao da bude podignut, da bi se obavila prva faza konzervacije, ispostavilo se da centralni dio i takozvana amblema u toku noći nestala. Nikada nije otkriveno, ko, kako i zašto je to uradio. U suštini to što mi sada imamo je bordura.

mozaici1.jpg

Ranohrišćanski mozaik  iz 4-5 vijeka ove ere, takođe podni, pronađen je nakon zemljotresa u bazilici, ispod gradske tvrđave Citadela.

Iako je svih prethodnih godina Opština uredno izdvajala novac, navodno da se ovi mozaici restauriraju, te nađe način da se oni kao kulturno blago prezentiraju, kao svojevsrna turistička atrakcija, do sada nije nikada isplaćen u te svrhe.

 Da je nebriga o kulturnom blagu evidentna svjedoči i primjer nestalog neprocjenljivovrijednog rimskog mozaika „Tri ribe sa jednom glavom“, starom dvije hiljade godine, kome se od prije pola vijeka gubi svaki trag, nakon što je pronađen na lokalitetu Mirište u Petrovcu.

Primjer permanentne krađe nacionalnog blaga Crne Gore, mozaik je po svoj prilici, kao i mnogi drugi vrijedni predmeti pronađeni na našoj teritoriji završio u rukama nekog od kolekcionara.  U naučnoj literaturi postoje samo dva teksta iz 1955. i 1963. koji relevantno i na sreću sa fotografijama dokazuju ovaj neobičan antički nalaz u Petrovcu na imanju  Marka Gregovića, koji je 1902. pronašao mozaik sa centralnim motivom tri ribe sa jednom glavom. Bio je oko devet kvadrata, a prizori su bili iz svijeta mora, sipe, delfini, hobotnice.

Sliučno je i sa rimskim lokalitetom Mirište, koji je nakon šest godina istraživanja , sada potpuno zaboravljen. Osim što je postoji oznaka gdje se nalazi lokalitet, do njega je praktično i nemoguće doći, jer je obrastao travom, a kućica podignuta, kako bi zaštitila mozaik, više liči na dio gradilišta, jer se u njoj nalaze kolica, vreće sa cimentom i ostali radnička oprema.

miriste_2.jpg

334100_2342100909784_4657591_o.jpg

72_4defa1df135fd.jpg

Detalj-mozaickog-poda.jpg

inikolajevic-mozaik_1.jpg

V.L.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti