K2

Raste bunt protiv bušotina u Jadranu

Ekološke organizacije iz sedam država- Crne Gore, Italije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Grčke, na proljeće će organizovati zajednički koordinirani protest protiv bušotina za naftu u Jadranskom moru.

Najaktivniji su ekolozi u Italiji, gdje je peticiju protiv uništavanja Jadrana do sada potpisalo oko stotinu hiljada građana. Slično je u susjednoj Hrvatskoj, gdje su prije tri dana u Dubrovniku aktivisti burno protestovali i gotovo spriječili održavanje javne rasprave.

Za razliku od ostalih zemlja, crnogorskoj javnosti nije pružen ni elementarni nivo informisanosti o posljedicama koje istraživanje i eksploatacija nafte i plina iz podmorja nosi sa sobom.

Fekalne bakterije u vodi za piće u Ulcinju

Voda iz ulcinjskog vodovodnog sistema na koji je priključeno gradsko stanovništvo nije za piće, jer su analize kvaliteta pokazale prisutnost bakterija. Mikrobiološke analize koje je uradila Higijensko - epidemiološka služba barskog Doma zdravlja, kako prenose mediji, pokazale su da se u vodi za piće nalaze koliformne bakterije i streptokoke fekalnog porijekla.

Otvoren Praznik mimoze

Sinoć je, na prepunom trgu Nikole Đurkovića otvoren 46ti Praznik mimoze koncertom Željka Joksimovića. Prije koncerta nastupile su mažoretke uz pratnju Gradske muzike i Mjesne muzike Đenović. Cijeli program možete pogledati ovdje.

Bijons otvorila svoj servis veganske dostave. Globalno veganstvo neminovno.

Bijons je otvorila svoj novi veganski servis dostave hrane. S obzirom da ona sa svojim suprugom čini jedan od najuticajnih parova u Americi, možemo slobodno očekivati navalu tekstova o prednostima veganskog načina ishrane. Mi vam sad donosimo prednosti i mane.

Mnogi ljudi ne bi mogli ni da zamisle život bez sira i mesa. Ipak, veliki broj profesionalnih sportista, za koje se obično smatra da imaju veću potrebu za takvom hranom, postaju vegani.

Preko 650 miliona eura predpristupne pomoći koje možemo iskoristiti

U crkvi Sv. Pavla u Kotoru organizovana je uspjela debata o mogućnostima korišćenja evropskih sredstava kroz tri nove programske cjeline, vrijedne preko 650 miliona eura, prenosi radio Jadran. Glavni pregovarač, ambasador Aleksandar Andrija Pejović je kazao da su pred lokalnim upravama u Crnoj Gori otvorene nove mogućnosti za korišćenje tih sredstava u narednih sedam godina.

Promocija knjiga “Spas” i “Spas 2” - Isidore Bjelice

Poslije spektakularne promocije u Beogradu Isidora Bjelica će u petak, 6. februara u 20 sati u Galeriji ljetnjikovca Buća – Centra za kulturu Tivat organizovati književno veče posvećeno knjigama „Spas“ i „Spas 2“.

Sa autorkom će razgovarati Sonja Štilet, novinarka Radio Tivta dok će odlomke iz knjiga čitati glumica Katarina Krek.

Tematske plaže za bolji booking? Plaže za ljubitelje adrenalina, partija ili nudizma.

Hrvatska uvodi tematske plaže, novu turističku kategoriju čiji je cilj rasteretiti postojeća kupališta, ali i poslati jasnu poruku gostima o resursima kojima raspolažemo, najavio je hrvatski ministar turizma Darko Lorencin, predstavivši novi Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža.

Budva snižava cijene vode, ali i dalje najskupljia

Gradski vodovod sniziće cijenu vode za deset odsto i ustanoviće jedinstvene godišnje cijene kubika, odnosno "izbrisaće" zimske, odnosno ljetnje tarife, saznaju Primorske novine.

Nakon što je u septembru startovao novi cjenovnik usluga, podstaknut otvaranjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, zbog čije se izgradnje Opština zadužila 58 miliona eura, uslijedio je bunt građana.

Do stišavanja strasti došlo je stupanjem na snagu zimskog cjenovnika. U međuvremenu rukovodstvo Opštine i uprava Vodovoda tražili su model kako bi cijene usluga doveli u koliko - toliko realne okvire.

Trenutno cijena kubika vode za domaćinstva u zimskom periodu je1,34, a u ljetnjem 2,09 eura, dok je cijena kubika za privredu i preduzetnike u zimskom periodu 2,69, odnosno 4,19 eura u ljetnjem periodu. Usluge kanalizacije su 50 odsto od cijene kubika vode. Građani i privreda plaćaju i distributivnu naknadu od osam eura po vodomjeru.

Plan je da se cijena dovede na nivo koji je u Kotoru, odnosno da ona na godišnjem nivou bude okvirno 1.7 za građane a 2.8 za privredu.

Budva najskuplja, Šavnik najjeftiniji

I pored toga Budva će zadržatui lidersku poziciju kao grad koji ima najskuplju vodu u cijeloj Crnoj Gori. Za razliku od metropole turizma, prema uporednim podacima najjeftiniju vodu u državi plaćaju stanovnici Šavnika, odnosno 0.12 eura po kubiku za domaćinstva, ili pola eura po kubiku za privredu. Na tu cijenu plaća se i 0.1 eura po kubiku za kanalizacione usluge. Voda je jeftina i u Andrijevici, gdje domaćinstva plaćaju 0.14 eura po kubiku, a privreda 0.57 eura, dok su kanalizacione usluge 40 odsto na cijenu kubika.

Iako regionalni vodovod primorskim opštinama isporučuje vodu po cijeni od svega 0.29 eura po kubiku, gradski vodovodi je naplaćuju po višestruko većoj cijeni. Tako cijena vode u Baru za domaćinstva je 0.8 eura po kubiku, za pravna lica, organizacije, udruženja i preduzetnike 1,50, za javne ustanove iz oblasti predškolskog vaspitanja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i zdravstvene zaštite 1,15 eura po kubiku, dok se kanalizacione usluge utvrđuju se u visini od 30% od obračunate cijene vode. Naknada za održavanje vodomjere za građane je 0.6 eura dok za ostale duplo skuplja.

U Kotoru cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom je 1,66 eura po kubiku, a za privredu 2,77 eura. U Tivatu cijena vode za domaćinstva je 0,80 eura po kubiku, na šta se dodaje i 30 odsto za kanalizaicone usluge, i plus 7 odsto PDV, dok je cijena za privredu 1,80 eura, a takođe na tu cijenu se dodaje porez i kanalizacione usluge. U Ulcinju cijena vode za domaćinstva u ljetnjem periodu je 0,77 eura po kubiku, odnosno 0.67 eura zimi. Za privredu je cijena kubika vode ljeti 2.52, a zimi 2.18 eura. U Herceg Novom cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom i PDV je 1,05 eura po kubiku, a privredi 2.16 eura. Slijepim i invalidnim licima faktura se umanjuje za pet kubika mjesečno.

Na sjeveru voda najmanji namet građanima

Kada je riječ o sjeveru, cijene vode su drastično niže, pa tako u Beranama cijena vode za domaćinstva je 0.22 eura po kubiku, a za privredu 0,86, dok se kanalizacija naplaćuje 50 odsto na cijenu kubika. U Bijelom polju cijena vode za domaćinstva je 0,36 eura po kubiku, a privredu 1,26 eura, kanalizacija je 50 odsto na cijenu kubika, dok je naknada za održavanje vodomjera za domaćinstva dva kubika, a za privredu četiri kubika.

Na Žabljaku cijena vode za domaćinstva je 0,38 euta po kubiku, za privredu 1,56 eura, dok cijena vode za pravna lica koja nemaju ugrađen vodomjer je 0,78 po kubiku. Cijene su slične i u Kolšinu, gdje se kubik za domaćinstva naplaćuje 0,49, a za privredu 1.47 eura. Cijena kanalizacije za domaćinstvaje 0,25 eura po kubiku, a za privredu 0,74. U Mojkovicu cijena vode za domaćinstva je 0,35 eura po kubiku, a privredu 1,25. U te cijene se doadaje i PDV od sedam odsto i 50 odsto na kanalizciju. U Nikšiću cijena vode za domaćinstva je 0,355 eura po kubiku, na šta se dodaje i 0,177 eura za kanalizaciju i sedam odsto PDV. Za privredu je kubik 1,188 eura, a kanalizacija 0,594. Kada je riječ o Plavu cijene su izuzetno povoljne, pa tako domaćinstva plaćaju 0.2 eura po kubiku, a privreda 0.5 eura. U Pljevljima cijena kubika vode sa kanlizacionom uslugom je 0,39, a privreda 1,15 eura. U Plužinama kubik za domaćinstva je 0,24, za privredu je 0,67 eura, dok se kanalizacione usluge naplaćuju 70 odsto na cijenu kubika.

U Rožajama cijena kubika vode sa kanalizaiconim uslugama je 0,30, za privredu 1,115, dok za pravna lica koja se finasiraju iz budžeta 1,54 eura.

Podgorica na primorskim cijenama

Kada je rirječ o centralnoj Crnoj Gori, cijene „naginju” primorskim, pa tako u Podgorici cijena kubika vode za domaćinstva je 0,405, a kanalizacija 0,202 eura po kubiku. Za privredu kubik vode je 1,330 eura, a kanalizacija 0,665 eura. Cijena vode za predškolske, školske, zdravstvene ustanove je 1,146 eura po kubiku, a kanalizacije 0,573. Na Cetinju cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom i PDV je 0,78 eura po kubiku, dok za privredu 3,17 eura. Cijena vode za domaćinstva u prijestonici koja nemaju kanalizaciju je 0,60 eura po kubiku, a za privredu koja nemaju kanalizaciju je 2,44 eura po kubiku. U Danilovgradu cijena kubika vode za domaćinstva je 0,48 eura, na šta se dodaje PDV od sedam odsto, dok je za privredu 1 euro po kubiku i dodaje se PDV. Naknada za održavanje vodomjera je jedan euro bez uračunatog PDV od sedam odsto, dok se slijepim licima faktura umanjuje za 50 odsto mjesečnog računa.

Mediteran sedmi put na prodaju: Bečićki hotel za 40 miliona

Stečajna uprava budvanskog preduzeća Maestraltours objavila je sedmi oglas za prodaju luksuznog bečićkog hotela Mediteran, po početnoj cijeni od 40.25 miliona eura.

To je oko 1.8 milion eura niža cijena nego na prethodnom tenderu, ili čak za gotovo 25 miliona eura u odnosu na prvi tender. Ponude za kupovinu imovine firme biznismena Blaža Dedića, mogu se dostaviti do 9. marta.

Podsjećamo u prvom oglasu, raspisanom krajem februara prošle godine hotel sa zemljištem ponuđen je za 64,9 miliona eura, dok je proizvodno- tehnološka i ostala oprema ponuđena za 2,65 miliona eura.

Hotelski kompleks izgrađen je na parceli od 16 hiljada kvadrata i na kompletnoj imovini upisana je hipoteka Hipo alpe adria banke, koje je Dedićeva firma uzela 2007.

Privredni sud uveo je stečaj u Dedićevu firmi u junu 2013., zbog višegodišnjeg milionskog duga koji je nagomilala.

Hrvatski naftni stručnjaci za vađenje plina u Jadranu, ne i nafte

Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

"Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče", rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar privrede Hrvatske.