Slovenija i Italija mogle bi 'zagorčati' posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.
Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na okoliš.
Agencija za ugljovodonike republike Hrvatske nam je poslala svoju reakciju na tekst objavljen u Primorskim „Svi naftaši koji žele bušiti na Jadranu imali su ekološke incidente“ koju prenosimo u cjelosti:
Gotovo svim firmama kojima kojima su dodijeljene koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u Jadranu događali su se razni manji ekološki incidenti, piše H-alter.
Agencija za ugljovodonike izjavila je kako odabrane kompanije moraju imati visoke ekološke standarde te biti bez ekoloških incidenata u prošlosti. Niko, pa ni ova vlada, ne može tvrditi da je Jadran siguran i da nema razloga za zabrinutost. Jadranu se i bez ovih novih aktera znatno zagađenje naftom već događa zahvaljujući gustom prometu tankera i ostalih plovila, a država koja preživljava od jadranskog turizma nije uložila ni u jedan brod opremljen za skupljanje nafte koja se nađe u moru. Svi naftaši odabrani za koncesije imaju istoriju ekoloških incidenata kod istraživanja ili eksploatacije nafte.
Uginuli delfini koji su lani nađeni na italijanskoj obali Jadrana imali su probušene ili oštećene bubne opne. Kod njih 14, nasukanih u samo tri dana prošlog oktobra, veterinari su pronašli povrede koje je, kažu, mogla uzrokovati samo jaka buka, a prenosi Večernji List.
Vlada Crne Gore, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Milo Đukanović, utvrdila je Prijedlog Zakona o porezu na ugljovodonike. Predloženim Zakonom uvodi se novi fiskalitet i kreira politika oporezivanja dobiti od vađenja nafte i gasa iz ležišta, kao i dobiti od izgradnje ili korišćenja postrojenja i prateće opreme za proizvodnju, isporuku i transport nafte i gasa. Imajući u vidu da se radi o iskorišćavanju neobnovljivih prirodnih resursa, Vlada se opredijelila da ovim zakonom, kao lex specialisom, definiše poreski sistem u naftnoj industriji po modelu ekstra poreza, istovremeno stvarajući uslove za uspostavljanje dugoročnog i predividog sistema oporezivanja prihoda od ugljovodonika. Zakonom je definisana poreska stopa od 59 odsto, a ostvareni prihodi od oporezivanja upstream aktivnosti će se rasporedjivati tako što će se u budžet Crne Gore usmjeravati 20 odsto, dok bi se 80 odsto izdvajalo u poseban fond za upravljanje ovim sredstvima, kojima će se u budućnosti finansirati razvojni projekti od nacionalnog interesa.
Udruženje za zaštitu okoline Zelena akcija prije nekoliko dana je istraživanje mogućih nalazišta nafte i plina u Jadranskom podmorju, ocijenila neprihvatljivim rizikom za okolinu, kojim Vlada susjedne Hrvatske, “koja, čini se, nije u stanju pronaći ni sunčevu energiju, niti podstaknuti njeno veće korištenje, u očajničkoj potrazi za naftom i plinom, stavlja na kocku najvrjedniji nacionalni prirodni resurs - Jadran". Ovo je saopštenje koje se jednako tiče i nas u Crnoj Gori.
Zelena akcija saopštila je kako je na plenarnoj sjednici Evropskog privrednog i socijalnog odbora Evropske unije (EGSO) njihov i predstavnik nacionalne mreže udruženja Zelenog foruma kritikovao Vladu i Ministarstvo zaštite okoline i prirode RH, zbog propusta pri kontroli seizmičkih istraživanja mogućih nalazišta nafte i plina u Jadranskom podmorju.
Ministru privrede Republike Hrvatske Ivanu Vrdoljaku zamjerili su što se u medijima hvalio kako su pronađene velike količine nafte i plina, a da istraživanje još nije gotovo, niti su podaci obrađeni.
"Dugogodišnji aktivista Toni Vidan upozorio je članove i članice EGSO-a i Evropske komisije na neprihvatljive propuste Vlade koja je, želeći izbjeći javnu raspravu, ove komercijalne aktivnosti proglasila 'naučnim istraživanjem' te pokazala ozbiljno pomanjkanje brige o najvažnijem nacionalnom prirodnom resursu time što je dozvolila tako opsežno i agresivno istraživanje bez prethodne izrade i usvajanja Studije utjecaja na okolinu", navodi Zelena akcija.
"U očitom nedostatku sposobnosti osmišljavanja stvarnog razvoja, ne mareći za devastaciju okoliša i uništavanje dugoročnog razvojnog resursa, Vlada kupuje vrijeme stvarajući lažnu nadu kako će nam osigurati lagodan život bez rada", navodi Zelena akcija. Podsjeća da je početkom decembra upozorila na neprihvatljivo kršenje procedure zaobilaženjem izrade studije uticaja na okolinu i najavila pokretanje pravnog spora.
"Norveška firma Spectrum je, bez javnog natjecanja, tokom proteklih nekoliko mjeseci 'istražila' oko 15.000 kvadratnih kilometara Jadrana, metodom koja podrazumijeva detonacije zučnih topova koji stvaraju buku od 240 decibela svakih 10 sekundi i za koje struka tvrdi kako imaju ozbiljan negativan uticaj na morski okoliš, a posebno na morske sisare", saopštila je Zelena akcija. (Hina)
Dok su Hrvati tražili kompaniju koja će da istraži podmorje, Crna Gora je raspisala tender za odabir naftne kompanije koja će početi sa eksploatacijom jer određeni podaci već postoje.
foto: Jugoslav Belada
Predstavnici 21 inostrane naftne i kompanija koje se bave proizvodnjom i prodajom energije i gasa, prisustvovali su večeras na svečanom otvaranju prvog tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore.
Otvarajući tender premijer Milo Đukanović je naveo da je Crna Gora pripremila svoj prvi tender za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju, koji je Vlada Crne Gore raspisala 7. avgusta ove godine, a koji je otvoren do 28. februara 2014.
Hoćemo li uskoro u Jadranskom moru vidjeti 70 naftnih platformi? Takvo nešto bi uništilo život ne samo u Jadranu nego i na njegovoj obali. Naime, Komisija za zaštitu okoline Gornjeg doma italijanskog parlamenta usvojila je zaključak kojim se traži ukidanje dijela zakona, usvojenog u avgustu 2012. godine, a kojim se dopuštaju bušenja u Jadranu, na više od 12 milja od obale, zbog traganja za naftom. Istražna bušenja izazvala su negativne reakcije svih italijanskih ekoloških organizacija, ali i ostalih zemalja jadranske regije, ali sa našeg dijela Jadrana nije bilo reakcija. Iako su političari u bivšoj italijanskoj vladi premijera Marija Montija predložili davanje čak 70 koncesija za istražna bušenja jadranskog dna, sada su se izjasnili protiv takve ekološke opasnosti. Tim prije što stručnjaci govore kako nafta, koja se nalazi u jadranskom podmorju, nije dovoljno kvalitetna za eksploataciju.
Ekološka i međudržavna pitanja oko najavljene eksplatacije nafte iz našeg mora
Najavljena istraživanja nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru, već su uzbrukala duhove kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori. I dok sa jedne strane, to otvara neriješeno pitanje granice između dvije države - Prevlaku, sa druge strane, mnogo su ozbiljnije posljedice koje bi izazvala seizmološka istraživanja za biosvijet u moru.
Naime, kako prenose hrvatski portali, sezimološka istraživanja Jadrana, koja će se sprovoditi kako bi se pronašli nafta i plin, mogla bi ozbiljno ugroziti život u jadranskom podmorju.
Snimanje podmorja, koje će se od iduće godine sprovoditi u svrhu pronalaska nalazišta nafte i plina, obavljati će se uz upotrebu zvučnih topova. Buka koju stvaraju ugrožava staništa, ali može dovesti i do fizičkog ozljeđivanja delfina i drugih morskih sisara, upozoravaMeđunarodna agencija za istraživanje okeana i mora.
Seizmička istraživanja će se odvijati na području od 35.000 kvadratnih kilometara, odnosno cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, a očekuje se da će snimanje biti završeno do kraja prvoga tromjesečja iduće godine.
Ocean Care upozorava na veliku opasnost koju po život u moru, posebno kada je riječ o delfinima i drugim morskim sisavcima, zbog upotrebe zvučnih topova prilikom čega se svakih 10 sekundi prema dnu 'ispaljuju' zvučni talasi snage 240 decibela.
