prema istinitom dogadjaju:
Danima sam čekao da se stvore uslovi za jedan ranojutarnji podvodni ribolov...
Sve je ukazivalo da će to biti ovaj petak. Sa kolegama iz firme sam se lako dogovorio oko „pokrivanja“ na poslu.
Znaju i oni da je more počelo da se grije, da je riba polako počela da izlazi iz rupe, te da, imajući sve to u vidu, ne postoje neki realni izgledi da ja u firmi tih dana budem od neke velike koristi....
Kome ronjenje i podvodni ribolov protiču kroz vene, znaće o čemu govorim.
Blog Nikole Fabrisa:
Dok je osamdesetih i devedesetih godina važila za „društvo bogatih“ svi su hrlili u Evropsku uniju. Veliki broj zemalja, poput Španije, Irske i Grčke je doživeo, pravi privredni preporod nakon ulaska u EU. Ipak, sa druge strane neke bogate zemlje poput Švajcarske i Norveške, nisu želele u EU. Nakon kraha socijalizma, nastala je prava trka ko će pre ući u EU. Od tada EU je dobila 13 novih članica, ali snovi o brzom ekonomskom razvoju ulaskom u EU se nisu ostvarili. Globalna finansijska kriza je dodatno raspršila ove snove. Evropska unija je zapala u recesiju, jedan broj zemalja je upao u duboku finansijsku krizu. Kriza je najteže pogodila Grčku, Portugaliju i Irsku, a ozbiljno su se „ljuljale“ i Španija i Italija. Tada se desilo ono što je prije samo nekoliko godina izgledalo nezamislivo, da do juče bogate zemlje EU, „zakucaju na vrata“ MMF-a tražeći spasonosne kredite. Novi udarac Evropskoj Unije je zadao Island, formalno odustajući od daljih pregovora o pristupanju EU.
Čak i za one koje uzgoj maslina uopšte ne zanima, ovaj intervju iz poslovni.hr će zainteresovati. Sve što se moglo osvojiti na domaćim i stranim takmičenjima, u samo sedam godina maslinarskoga staža, osvojio je dr. Ivica Vlatković iz Novigrada u Hrvatskoj, inače poznati zadarski ginekolog. Iako se okitio i titulom "šampiona svih šampiona", za sebe će reći da je tek amater koji je početničku znatiželju pretvorio u strast.
Na oko dva hektara zemlje iznad Novigrada, koja je nekad pripadala njegovoj ribarskoj familiji, ali su je izgubili nakon Drugog svjetskog rata, podigao je dva maslinjaka sa oko 450 stabala maslina 27 sorti, sagradio kušaonicu, bazen i objekte u kojima se namjerava baviti agroturizmom. Iza njega su sati i sati truda i znoja te dosad uloženih 150.000 eura. Preko Agencije za ruralni razvoj namjerava aplicirati za novac iz fondova EU i onda urediti smještajne kapacitete da zaokruži ponudu.
Blog Nikole Fabrisa:
U domenu fiskalne politike u prethodnom periodu je primenjen čitav niz poreskih reformi, od kojih je većina dala dobre rezulate, ali imajući u vidu i dalje visok nivo javnog duga i prisustvo budžetskog deficita biće potrebne i nove poreske reforme. U pitanju je vrlo osetljiva oblast, jer često povećanje poreza ne mora dati očekivane efekte u vidu rasta poreskog prihoda. Tako, na primer još davne 1728. godine, tada poznati ekonomista, Dž. Svift je izneo ideju da ukoliko se neka grana oporezuje iznad uobičajene poreske stope onda će poreski prihodi naplaćeni u toj grani biti manji za jednu polovinu. Takođe, čuvena je Sviftova izreka da kada su u pitanju porezi i carine dva i dva nisu četiri, nego najčešće jedan.
Neprodat krevet u hotelu ili avionska karta predstavlja čist trošak vlasniku. Hoteli, avio kompanije i drugi čiji kupci se mogu lako odlučiti za konkurenski proizvod su se odavno okrenuli yield menadžmentu, gdje je igra sa cijenama i drugim varijablama smišljena da bi se napravio najveći mogući profit, i omogućila maksimalna popunjenost kapaciteta.
Milašević Predrag:
Poštovani čitaoci,
Poslije kraćeg odmora koji sam proveo van Budve, ponovo sam tu da zajedno sa Vama prokomentarišem još jednu temu. Ovoga puta bih sa Vama zajedno da podijelim moj osjećaj okupacije užeg i šireg centra Budve od strane taxi vozila.
Za mene je jedna od najružnijih slika u Crnoj Gori, pogotovo kad se ima u vidu da je to prvi kontakt sa Državom, frontalni napad taksista kada izađete iz zgrade Aerodroma Tivat. Umjesto da turistima prvi osjećaj izlaska iz aerodromske zgrade bude miris mediterana, prvo sa čime se susretnu je napad nekih ljudi bez uniforme koji Vam se unoseći u lice nude taxi prevoz, dok u ne malom broju slučajeva tu dolazi do fizičkog kontakta povlačenja za ruke i slično, cijeneći svoje usluge „odokativno“ prema njihovoj slobodnoj procjeni, naravno taksimetar se i ne spominje. Pored svih mana koje ovaj grad ima, nadao sam se da se to u Budvi nikada neće dogoditi, ali evo dogodilo se.
Nikola Fabris, Viceguverner Centralne Banke Crne Gore, ove nedelje počinje svoj mjesečni blog eksluzivno na našem portalu:
Milašević Predrag:
Poštovani čitaoci,
Kao prvo koristim priliku da Vam se zahvalim na interesovanju koje ste pokazali vezano za naš sajt, a u svoje lično ime da Vam se zahvalim zbog pokazanog interesovanja za moj prethodni tekst, jer sam očigledno prema broju čitanja teksta izazvao Vašu pažnju. Nadam se da će Vam i ovaj tekst biti interesantan, te da ćemo zajedno napraviti krupne promjene u našem Gradu.
Ovim tekstom bih se osvrnuo na problem naših plaža. Crna Gora se godinama reklamira sa sloganom „Divlje ljepote“, ali kad su naše plaže u pitanju stvar i jeste „divlja“ ali nažalost bez ljepote. Nedomaćinski odnos Države posebno kroz pogrešnu primjenu zakonskih odredbi, odnosno lošeg zakona koji reguliše ovu oblast dovelo je do toga da prelijepe plaže budvanske rivijere budu prekrivene plastikom, šarenilom suncobrana, drugim plažnim imobilijarom što sve izbija u prvi plan, dok nestvarna ljepota plaža koje ima Budva cijelu sezonu ostaje pokrivena i nedostupna za uživanje nikom od nas, računajući i tu mnogobrojne turiste koji ovdje ljetuju.
Poštovani čitaoci i dragi sugrađani,
Čast mi je i zadovoljstvo, a mogu slobodno reći i privilegija da budem dio tima koji je pokrenuo sajt Primorske novine. Moj zadatak će biti da Vam pružim pomoć koja je vezana za pravna pitanja, dam potrebna obavještenja i sugestije, formalno procesuiranje inicijative koje ćete Vi pokrenuti i odgovorima na sva pitanja koja ćete mi postaviti.
Prema šemi sajta ponedjeljak će biti dan koji je posevećen pravnim pitanjima i rješavanju Vaših problema ili barem pronalaženje bržeg puta za njihovo rješavanje.
U susjednoj Hrvatskoj se i dalje po forumima mogu vidjeti baneri akcije njihove vlade o zabrani lova na prstace (zakon je kod njih na snazi od 1995te godine), pa stoga i ideja da se malo bolje upoznamo sa zabranjenim školjkama u Jadranu.